U prvih pet mjeseci 2025. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila vanjskotrgovinski deficit od čak 5,69 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Iako su i izvoz i uvoz zabilježili rast, razlika između njih ostaje i dalje velika.
Ukupan uvoz iznosio je 13 milijardi KM, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine kada je uvoz bio 12,44 milijarde. S druge strane, izvoz je iznosio 7,31 milijardu KM, što predstavlja rast u odnosu na prethodnih 6,9 milijardi.
Najviše se uvozilo mineralnih goriva i ulja, mašina, vozila i njihove opreme.
Istovremeno, BiH najviše izvozi upravo mašine, namještaj i slične industrijske proizvode. Glavni trgovinski partneri na strani uvoza su Hrvatska, Srbija, Njemačka i Slovenija, dok su najvažnija izvozna tržišta Hrvatska, Njemačka, Srbija i Austrija.
Profesor Predrag Mlinarević za Nezavisne.com pojašnjava da rast vrijednosti uvoza i izvoza nije samo rezultat većeg obima trgovine, već i inflacije i rasta cijena:
Rast cijena, odnosno inflacija je povećala vrijednost kako uvoza, tako i izvoza. Drugi razlog za povećanje uvoza leži u rastu zarada i doznaka koje su dovele do rasta raspoloživog dohotka i potrošnje.
S druge strane, oporavak industrije u Evropskoj uniji doveo je do rasta tražnje za izvozom iz BiH, ali nedovoljno da značajnije ublaži deficit.
U mjeri u kojoj ne bude većih potresa potencijalno izazvanih trgovinskim ratom, ova dinamika bi mogla potrajati do kraja godine.
Rast uvoza i izvoza može izgledati kao pozitivan signal, ali ogromna razlika između njih otkriva uobičajeni problem Bosne i Hercegovine, a to je da troši više nego što proizvodi.
Bez ozbiljnijih mjera za jačanje domaće proizvodnje i izvoza, zemlja će i dalje biti ovisna o tuđim robama i tuđem novcu.
