Krv, koja prenosi kisih i hranjive tvari, u velikoj je mejri sačinjena od vode; linfni sistem, koji je ključan za imunitet, zahtijeva adekvatnu hidrataciju kako bi mogao funcionisati.
Količina vode koju bismo trebali unijeti u organizam trebala bi biti prilagođena individualnim potrebama, a one ovise o dobi, tjelesnoj aktivnosti, klimi, zravstenom stanju. Tjelesni napor, boravak na visokim temperaturama ili bolest (npr. groznica ili povraćanje) povećavaju potrebe za unosom tekućine. U takvim uvjetima voda nije samo preporuka, već nužnost za održavanje ravnoteže elektrolita i sprječavanje iscrpljenosti organizma.
Osim čiste vode, hidrataciji mogu pridonijeti i druge tekućine poput biljnih čajeva, juha te voće i povrće bogato vodom – poput lubenice, krastavaca i narandži. Ipak, voda ostaje najzdraviji izbor jer ne sadrži dodatne kalorije, šećere ili kofein. Redovita konzumacija vode ne samo da podupire fizičko zdravlje, već i mentalnu jasnoću, energiju i opće osjećanje vitalnosti.
A dr. Saurabh Sethi, doktor, podijelio je važno upozorenje o opasnostima plastičnih boca za vodu. Naglašava da plastične boce sadrže nanočestice plastike koje mogu biti toksične i povezane s raznim zdravstvenim problemima, poput raka i neplodnosti.
Prema njegovim riječima, nedavna studija je otkrila da prosječna boca vode u SAD-u sadrži čak 240.000 ovih štetnih čestica. U svom videozapisu na TikToku, Sethi potiče ljude da prestanu koristiti plastične boce za vodu te umjesto toga koriste višekratne boce od nehrđajućeg čelika. Upozorava i na činjenicu da je pijenje iz plastičnih boca, posebno tijekom vrućih dana, posebno štetno jer toplina može uzrokovati dodatno ispuštanje mikroplastike u vodu
. Osim toga, zabrinutost zbog mikroplastike u bocama za vodu posljednjih godina postaje sve veća, budući da se smatra da se mali komadići plastike mogu naći u proizvodima kao nusprodukt procesa proizvodnje.Iako neke studije sugeriraju da izloženost mikroplastici može imati negativne učinke poput oštećenja stanica, oksidacijskog stresa i upalnih reakcija, učinci na ljude još uvijek nisu potpuno istraženi i temelje se uglavnom na laboratorijskim studijama i istraživanjima na životinjama, bez konkretnih dokaza za direktni utjecaj na ljudsko zdravlje.
