Godišnjica je usvajanja UN-ove Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojoj se Srbija žestoko suprotstavljala i pokušavala opstruisati.
O tome je li u međuvremenu u toj zemlji ostvaren ikakav pomak u suočavanju s ratnim zločinima ili je stanje sada još gore, govorila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, u emisiji '7Plus' Hayat TV.
Nažalost, moram da konstatujem da je stanje još gore. Posljednjih 30 godina sve što je imalo veze sa tim procesom sočavanja s prošlošću je stavljeno pod tepih. Mogu samo da podsjetim da je poslije 2000., a posebno 2003., bio jedan proces otvaranja, pogotovo kroz civilno društvo koje je nosilo teret suočavanja i neki mediji su isto o tome izvještavali. Isto tako bilo je dosta tih televizijskih emisija u kojima su otvarane te teme. Međutim, dolaskom naprednjaka na vlast ta tema je skrajnuta i na neki način definitivno u Srbiji je na djelu revizionizam, negiranje, relativizacija, veličanje ratnih zločinaca koji imaju pristup medijima. Vrlo su često tretirani kao heroji koji su iznijeli taj rat – govori Biserko.
Naglašava da se Srbija nije pomakla u tom pravcu, te da je došlo do regresije u velikoj mjeri jer se političke elite, a i pojedini mediji, nisu bavili tom temom.
Neće biti normalizacija u regionu sve dok se stvari ne postave na svoje mjesto, dok Srbija ne bude sposobna da nekako prihvati tu odgovornost jer to bi bilo nekako i u njenu korist zato što bi time otvorila perspektivu za cijeli region – ističe Biserko.
Biserko se u nastavku razgovora osvrnula i na to možemo li u skorijoj budućnosti očekivati takvu reakciju Srbije, da napokon prihvate svoju odgovornost.
Ovi protesti koji se dešavaju u Srbiji već nekoliko mjeseci sigurno su jedan znak da društvo možda kreće u nekom pravcu osvješćivanja. Naravno, u ovom momentu ne govori se o ratnim zločinima i suočavanjem s prošlošću, ali u svakom slučaju to što su studenti uradili u Srbiji jeste neka vrsta otrežnjenja, oslobođenja od straha. Naravno, sada su glavne teme one koje bole Srbiju, korupcija, kriminalizacija i naravno socijalne teme, ekonomske teme koje tište svakog građanina Srbije – rekla je Biserko.
Prije tačno godinu dana, kada je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, mogli smo čuti brojne reakcije, podijeljenja mišljenja.
Međunarodna zajednica je nekako posljednjih 15 godina bila dosta dezangažovana u ovom regionu, pa i BiH. Da je, recimo, genocid u Srebrenici bio moralni krah zapadne zajednice i da je nakon toga uslijedilo sve ovo što je uslijedilo i dovelo do Dejtonskog sporazuma. S obzirom na to da to nije pravno obavezujuća rezolucija, pitanje je kada će i kako će Srbija da se odnosi prema tome, pošto još uvijek se negira sve to. To je jedini način da se Srbija obaveže u odnosu, moralno u odnosu na tu rezoluciju, i jeste da se kroz proces pristupanja EU, prije svega kroz berlinski proces, ukoliko se on stvarno na neki način podigne na nivo da bude relevantan, a berlinski proces podrazumijeva suočavanje s prošlošću, da se kroz taj proces Srbija nekako dovede u situaciju, prije svega preko mlađe generacije koja nije odgovorna za to, ali ipak morat će se nositi s time – naglašava Biserko.
