Prof. dr. Vahudin Žugor, direktor Urološke klinike u Bambergu i profesor na medicinskom fakultetu u Kölnu (Njemačka) je jedan od vodećih robotskih hirurga ne samo u Njemačkoj već i u Evropi. U razgovoru za Fenix-magazin govorio o svojoj stručnosti i karijeri koja uključuje više od 5.300 operacija potpomognutih robotskom tehnologijom.
Moja glavna aktivnost je robotska urologija. Ja sam robotski hirurg, a dosad sam obavio preko 5.300 robotskih operacija. Najčešće operacije koje obavljam su na bubrezima i na prostati.
U Njemačku je stigao s 23 godine. Završio je medicinski fakultet u Erlangenu. Već 25 godina radi kao liječnik u Njemačkoj. Tri puta je habilitirao i to na medicinskim fakultetima u Erlangenu, Aachenu i Kölnu. Dobitnik je i 24 naučne nagrade u Evropi i Americi. Od 2017. godine je profesor na medicinskom fakultetu u Kölnu i trenutno je direktor Urološke klinike u Bambergu gdje vodi tim od 60 ljudi sastavljen između ostalog i od 16 doktora, 6 viših liječnika te 9 asistenata, kaže dr. Žugor i nastavlja:
U mojoj klinici u Bambergu u prošloj 2024. godini zbrinuto je preko 2.500 stacionarnih i preko 7.000 ambulantnih pacijenata. Operisao sam 330 pacijenata robotskim sistemima, što je ujedno i rekordan broj od početka mog vođenja Urološkom klinikom u Bambergu.
Čitamo kako bolnica u Bambergu sveukupno zbrinjava oko 40.000 stacionarnih pacijenata, čim je to najveća klinika na širem području Nürnberga i jedna od većih u cijeloj Bavarskoj. Iako nije univerzitetska klinika, u nivou je mnogih univerzitetskih klinika u Njemačkoj, a zanimljivo je i to što je od 35 šefova klinike u Bambergu, prof. dr. Žugor jedini direktor migrantskog porijekla.
Moje porijeklo je iz BiH, ali ja sam naravno njemački liječnik i njemački državljanin. Sve moje titule i sva moja ostvarenja su napravljena u Njemačkoj, koju smatram svojom domovinom kao i BiH, u kojoj sam rođen, te Hrvatsku koja je dio mene jer me je prihvatila za vrijeme rata i u kojoj i danas žive moji roditelji.
U idućih 6 godina je ovladao tom tehnologijom, da bi onda 2015. godine na poziv profesora dr. Axel Heidenreicha prešao u Köln i tamo etablirao robotiku.
Kroz svoju djelatnost i naučne radove, a objavio sam ih blizu 800, te 2017. godine sam dobio titulu profesora u Kölnu. Prije toga sam stekao titulu privatnog docenta i predavao na medicinskim fakultetima u Erlangenu, Aachenu i u Kölnu što je rijetkost. Uglavnom operišem uz pomoć robota, vrlo rijetko neke druge stvari, pošto sam jedini robotski hirurg u ovoj bolnici. Obavim tri do četiri operacije dnevno, uglavnom operacije bubrega i prostate. Mjesečno je to između 30-35 operacija pacijenata.
Kako gledate na sve veću zastupljenost umjetne inteligencije pri operacijama koje izvodite?
Umjetna inteligencija pomaže sve više kod liječenja bubrežnih tumora. Recimo kako oko 30 posto bubrežnih tumora, onih koji su dobroćudni, pokušavam uz pomoć umjetne inteligencije otkriti te tumore, na taj način ti se pacijenti ne moraju operisati i mogu se samo kontrolisati. U zajedničkom radu sa katedrom za umjetnu inteligenciju u Bambergu pokušavam posredstvom umjetne inteligencije otkriti inovativne metode liječenja. U dijagnostici karcinoma prostate putem umjetne inteligencije je moguće lakše i brže prepoznati lokaliziranu bolest, a samim time i poboljšati terapijski učinak i preživljavanje. Želim tako postići da, pri operacijama, trauma bude što manja, a operativni zahvat što efikasniji. Nastojim da sve ide u smjeru manjih operativnih rezova. Puno radova publiciram, pogotovo u Americi, te tako pokazujem naše rezultate iz Bamberga jer ovaj projekt za robotiku nije bitan samo za mene i za ovu kliniku nego i za čitavu Njemačku, Evropu i svijet. Mi smo vodeća klinika za robotiku u ovoj regiji i publiciranje naših uspjeha je bitno za renome ove klinike, čitave regije i mene lično.
U pripremi ovog razgovora rekli ste kako svoje znanje i iskustvo u primjeni robotike i robotske hirurgije u liječenju pacijenata želite pomoći i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj jer ih smatra svojim domovinama.
Već sam rekao da moji roditelji žive u Hrvatskoj, u Šibeniku, a samim tim je i Hrvatska dio mene. Hrvatskoj, koja je dio Evropske unije, je lakše nabaviti robotsku tehnologiju. Zasad u Hrvatskoj, u tri medicinska centra, imaju robote, u Zagrebu i Splitu te privatnoj klinici u Čepinu kod Osijeka. Problem BiH je što ne pripada EU i teže je nabaviti takve robote jer američke firme koje proizvode tu tehnologiju nisu voljne prodavati robote izvan EU. Nadam se da će se to brzo promijeniti i da će BiH uskoro moći nabaviti tu tehnologiju.
Možete li nam okvirno reći koja nabavna cijena robotske tehnologije potrebne za operacije?
Najnoviji robot Da Vinci košta oko dva miliona eura. Naravno, tu postoji određena aparatura koja se mora nabaviti poput monitora, ultrazvučne sonde itd. Ali maksimalno cijena je do dva i pol miliona eura. To je jedna realna cijena koju daju američki proizvođači.
Dok smo dogovarali ovaj razgovor, rekli ste mi da sve više ljudi iz Hrvatske i BiH, te zemalja zapadnog Balkana dolazi kod Vas na operaciju robotima u Bamberg?
Da, posljednjih godina kod mene na operacije dolazi sve veći broj pacijenata iz BiH i Hrvatske te država Zapadnog Balkana. Tako sljedeće sedmice imam četiri pacijenata iz Hrvatske i BiH koji dolaze za operaciju prostate i bubrega. To su uglavnom ljudi koji imaju novac, koji su dobro informisani i koji žele imati maksimalnu medicinsku skrb. Ali, dolaze i naši ljudi iz Njemačke, iz Frankfurta, Hamburga, Düsseldorfa… Ti ljudi za svoj novac, što je i razumljivo, žele imati optimalan i funkcionalan onkološki rezultat. Velika prednost je da ja govorim i hrvatski jezik pa je i komunikacija prilikom boravka u mojoj klinici olakšana. Naravno, i povjerenje između pacijenta i liječnika je lakše uspostaviti i realizirati, što je kod velikih robotskih operacija i teških tumorskih bolesti od iznimne važnosti.
Vjerujem da se prije dolaska na operaciju u Bamberg mora proći određena procedura?
Da, prije nego što pacijent stigne u Bamberg moram prvo vidjeti nalaze i na osnovu tih nalaza mogu odgovoriti, jer se dosta pacijenata javljaju s problemima koji nisu urološki. Rješavam samo urološke probleme iako nastojim i drugim pacijentima pomoći preko svojih kontakata u traženju rješenja za njihove probleme. Pacijenti su odlučujući faktor u uspjehu robotike i tako se priča o robotici širi i po Hrvatskoj i zemljama zapadnog Balkana.
Koja je okvirna cijena operacije za pacijente koji nemaju njemačko zdravstveno osiguranje?
Pacijenti bez njemačkog osiguranja sami plaćaju svoje operacije. Na osnovu napravljenih dijagnoza i operacijskog zahvata kojeg treba napraviti, uprava bolnice odredi iznos novca kojeg treba uplatiti na račun bolnice. Tek kad se taj iznos uplati, onda se dogovori termin operacije i sve ostalo. Cijena operacije ovisi o puno faktora. Orijentacijski, cijena operacije prostata dođe oko 20 hiljada eura, a bubrežne operacije oko 15 do 20 hiljada eura.
Koji je postotak uspješnost Vaših robotskih operacija?
Reći ću Vam i to, jer ja sve publiciram, a vrlo bitni su nam komentari pacijenata. Ako se pogledaju komentari na internetskoj stranici klinike i portalu klinikbewertung.de, vidjet ćete da je moja urološka klinika najbolje ocijenjena od svih 35 klinika u Bambergu. Jedna trećina svih ocjena, točnije 36 postotaka se odnosi na urološku kliniku, a 95 posto su pozitivne ocjene. Pacijenti su onaj najvažniji faktor i oni su ti koji šire priču o robotici. Glavni cilj kod onkoloških pacijenata je da se uspješno izvadi tumor. Rezultati su jako dobri. Pritom moram reći da čovjek mora imati malo sreće da dođe na vrijeme za operaciju. Stoga je jedna od najvažnijih stvari da ljudi idu redovno na kontrole. Pogotovo ljudi od 50 i više godina trebaju barem jednom godišnje ići kod urologa kako bi kontrolisali prostatu. Jer samo oni ljudi kod kojih se na vrijeme otkrije tumor imaju jako dobre mogućnosti da se izliječe.
Za kraj razgovora, koja je Vaša poruka za naše čitatelje?
Uvijek sam govorio da ne želim kritike uputiti nikome, jer i Hrvatska i BiH su domovine koje su dio mene. Ali mislim da se neke stvari poput sistema vrijednosti moraju promijeniti i krenuti naprijed. Zdravlje i medicina su vrlo bitne u jednom društvu. Siguran sam da će i robotska tehnologija i zdravstveni sistem u Hrvatskoj napredovati. Ali moraju se određene stvari suzbiti. Prvo, mora se suzbiti problem korupcije i vrlo je bitno da se ulaže dalje u znanje, kreativnost i inovacije. Mladim liječnicima se mora omogućiti napredovanja i generalno medicinski stručnjaci se moraju adekvatno platiti i respektovati. I kada ti sistemi vrijednosti zažive, mislim da će Hrvatska, a kasnije i BiH ići jednim galopirajućim tempom u smjeru vrhunskog zdravstvenog sistema. I Hrvatska i BiH moraju raditi na zadržavanju svojih kadrova u svome zdravstvu. Trenutno u Njemačkoj je jedan od najvećih problema u zdravstvu nedostatak kvalitetne radne snage. Prema nekim informacijama, u Njemačkoj će 2030. godine nedostajati oko 177 hiljada liječnika i oko 700 hiljada ostalih medicinskih radnika. Jedan veliki broj ljudi dolazi iz država izvan Evrope. Veliki problem je što su to ljudi različitih mentaliteta, govorimo o ljudima iz arapskih država, Iraka, Sirije itd. Njemački zdravstveni sistem već danas ne može funkcionirati bez tih ljudi, ali je problem što ti ljudi imaju drugi mentalitet, drugi način života i to je jedan ogroman problem za integriranje tih ljudi u njemački zdravstveni sistem. Slično će vjerujem biti i kod nas. Stoga je potrebno ulagati još više u svoje studente i pokušati ih zadržati u svom zdravstvenom sistemu kako bi on još bolje funkcionisao. Siguran sam da će robotska tehnologija i umjetna inteligencija zavladati njemačkim klinikama i da će otvorena kirurgija u narednim godinama potpuno nestati.
