Hitnost je ubica transparentnosti: Usvojen zakon o zaduživanju

U Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine danas se lomila zakonodavna kičma ove zemlje u hodnicima i za govornicom. Raspravljalo se o femicidu, milijardama dugova, 'titulama'. Dan je, u političkom smislu, bio težak. U ljudskom, ponegdje i ponižavajući.

Prvi pomak koji vrijedi zabilježiti jeste usvajanje izmjena Krivičnog zakona FBiH, kojim se femicid po prvi put prepoznaje kao posebno krivično djelo. Prijedlog je rezultat kampanje 'Nećemo umirati u tišini', koju već godinu dana vodi organizacija Glas žene Bihać. Borba, utemeljena u realnosti svakodnevnog nasilja nad ženama, danas je dobila zakonodavni izraz.

Po novim pravilima, počinitelji femicida mogu očekivati najmanje deset godina zatvora, s mogućnošću dugotrajnog zatvora. Ukoliko je zločin počinjen u kontekstu seksualnog nasilja, zavisnosti žrtve ili prethodnog zlostavljanja kazne će biti još strožije.

U cijelu diskusiju, svoj pečat dao je i delegat Haris Zahiragić (SDA). Upozorio je na, kako kaže, 'pokušaj zakonskog prepoznavanja istospolnih partnerstva pod krinkom zaštite žena od nasilja u porodici i borbe protiv femicida'.

Zahvalio se zakonodavnoj komisiji koja je prihvatila njegov amandman kojim se pojam 'životni partner' mijenja u 'partner suprotnog spola', insistirajući da je riječ o zaštiti porodičnih vrijednosti.

Druga burna tačka u sali bila je Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH. Usvojen je većinom glasova, uprkos ozbiljnim upozorenjima iz opozicije.
Muamer Zukić (SDA) bio je direktan: 'Zaduživanje i hitnost ne idu skupa... Hitnost je ubica transparentnosti i Zakon je neustavan.'

Vedrana Vujović (DF), je podsjetila da se zakon nalazi u proceduri još od 2017. godine, da bi sada, pod plaštom 'hitnosti', bio usvojen. Njen komentar da zakon 'razvlašćuje Parlament' suštinski otvara pitanje ko tačno vodi finansijsku politiku entiteta, ako Parlament samo formalno 'verifikuje' ono što Vlada odluči?

Posebno je sporan Član 25, stav 10. zakona, koji predviđa da Vlada može zaduživati Federaciju emisijom obveznica bez ikakvog prethodnog odobrenja Parlamenta. Ministarstvo finansija umiruje da je sve 'u skladu s državnim zakonom i evropskim pravilima', ali ono što se nazivaju 'usklađenošću' može biti i zaobilaženje.

U sjeni femicida i dugova, delegati su odbili i prijedlog da Kiseljak dobije administrativni gradski status. Zašto? Nije jasno. Možda jer nije bilo dovoljno političkih bodova u toj tački. Možda jer je zasjenjena važnijim borbama. Možda jednostavno jer se moglo.

Na glasanju je 37 delegata bilo za, šest je bilo protiv, dok je 12 bilo suzdržano, čime je zakon pao jer nije osigurao potrebnu većinu u oba entitetska kluba.
Najveći broj suzdržanih i protivnih delegata dolazio je iz stranaka poput SDA, DF-a, Naše stranke i Stranke za BiH.

Današnja sjednica je ostavila više pitanja nego odgovora. Usvojen je važan zakon o femicidu, uz određene ispravke. Provučen je zakon o dugu koji olakšava zaduživanje, ali otežava odgovornost.

Građanima je indirektno poručeno: i dalje ćete plaćati za greške koje niste napravili, a vaše mišljenje će se čuti tek nakon što se sve odluči.

Ono što vladajuća politika često zaboravi jeste da iza svakog zakona stoji stvarni život. Žene koje zaista trpe nasilje. Građani koji će vraćati novi javni dug.

U svemu tome, možda je najvažnije što nas današnja sjednica podsjetila da se politika može mijenjati, ali da politička kultura kada zakasni, zna da boli. I da, femicid nije ideološko pitanje već pitanje života ili smrti. Pitanje pravde, pitanje časti jednog društva.

Sjednicu pratila naša novinarka Dženeta Sarić Kozić.