Hrvatski mediji pišu da ponekad poboljšanja radničkih pravima rezultiraju kontraefektom. To se, pišu hrvatski mediji, proteklih mjeseci događa u Federaciji BiH.
U hrvatskom udruženju poslodavaca (HUP) strahuju da će se Hrvatskoj desiti ono što se desilo Federaciji BiH u slučaju da minimalne plaće još porastu. Mediji u susjednoj Hrvatskoj pišu da je zbog rasta neto minimalne plaće u Federaciji BiH sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka, bez posla ostalo više od 6.300 osoba, i to samo u prva dva mjeseca ove godine.
Hrvatski mediji pišu da ponekad poboljšanja radničkih pravima rezultiraju kontraefektom. To se, pišu hrvatski mediji, proteklih mjeseci događa u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Naime, tamošnje su vlasti donijele odluku o zabrani rada nedjeljom u trgovini, ali i povećanju minimalne plaće sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka neto (512,82 eura). To je potaknulo val gašenja radnih mjesta koji je rezultirao otkazima za 6322 osobe samo tokom januara i februara. Brine podatak da je slobodnih radnih mjesta iz mjeseca u mjesec - sve manje", pišu hrvatski mediji.
Hrvatski mediji citiraju bh. ekonomiste koji upozoravaju da poslodavcima nije problem neto plaća od 1000 KM, već bruto plaća koja iznosi 1744 marke, odnosno 894,36 eura. Za usporedbu, bruto minimalac u Hrvatskoj iznosi 970 eura. No, razlika je u tome što je hrvatski BDP po glavi stanovnika trenutno otprilike tri puta veći od BDP-a BiH.
Ta plaća od 1744 KM čini apsolutno nekonkurentnom FBiH u odnosu na Republiku Srpsku i distrikt Brčko, ali i zemlje regije, pa čak i napredne zemlje poput Češke", citiraju hrvatski mediji riječi ekonomiste Admira Čavalića.
Iako je Hrvatska u znatno drugačijoj ekonomskoj situaciji, uz triput viši BDP, stopu nezaposlenosti od pet posto, trenutno 83.490 nezaposlenih i s nekoliko stotina hiljada stanovnika više, minimalna je bruto plaća rasla tek za 15,5 posto.
No, i to je bilo dovoljno Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) da napomene kako bi to moglo negativno utjecati na domaću ekonomiju.
