U organizaciji Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca i Televizije Hayat, koja je poznata po svom neumornom trudu u očuvanju i promicanju bošnjačke kulturne baštine, sinoć je upriličena jedinstvena književna večer u prostorijama Gazi Husrev-begovog hanikaha.
Kulturni događaj bio je posvećen dva velika imena svjetske književnosti – Hafizu Širaziju i Johannu Wolfgang von Goetheu – a nosio je simboličan naziv 'Istok na Zapadu'.
Sarajevo, grad koji stoljećima spaja Istok i Zapad, savršeno je mjesto za razgovor o dvoje pisaca čija su djela postala most između kultura, a čiji susret stvara temelje za razmjenu ideja, mudrosti i emocija.
U tom duhu, književna večer bila je prilika da se razmotri duboka povezanost između bošnjačke kulturne baštine i svjetske književnosti, te da se produbi razumijevanje o tome kako književnost može biti most između različitih tradicija i povijesti.
Hafiz i Goethe: Pjesnici iz dva različita svijeta
Glavni dio večeri bio je posvećen analizi kulturnog naslijeđa Hafiza Širazija, perzijskog pjesnika iz 14. stoljeća, i Goethea, njemačkog književnika iz 18. i 19. stoljeća. Dvojica pjesnika, naizgled iz različitih svjetova, kroz svoje su radove i životne priče stvorili duboke i trajne veze između kultura Istoka i Zapada.
Prof. dr. Sead Šemsović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, istakao je kako je Hafiz bio važan i utjecajan u bošnjačkoj kulturi, posebno u vrijeme osmanske vladavine.
Šemsović je naglasio važnost Hafizove prisutnosti u kulturnom krugu Balkana i na širem muslimanskom prostoru:
Prije svega, jer je Hafiz Širazi izuzetno bio prepisivan u okviru bošnjačke kulture još u osmanskom periodu. U sredini 15. stoljeća imamo prepise komentara na njegov divan, a zatim i različita predavanja koja su se ticala tumačenja Hafizovog divana. Na isti način, na Balkanu je bio prisutan i Goethe.
Prof. dr. Vahidin Preljević, također profesor na Filozofskom fakultetu, dodao je kako susret između Hafiza i Goethea nije samo susret dva pjesnika, već i susret dviju kultura koje su kroz književnost pronašle zajednički jezik.
Preljević, ističe univerzalnost književnosti koja ne poznaje granice između kultura:
Svjetska književnost je ona koja živi od susreta kultura. Ona ne može zaživjeti u monolitnoj zajednici ili civilizaciji, i dodaje:
Hafiz i Goethe, svako u svojoj kulturi, ali zajedno, predstavljaju na neki način kamen temeljac onoga što bismo mogli nazvati susretom Istoka i Zapada, kako je govorio Goethe, te osnovom onog što je sam Goethe nazvao svjetskom književnošću,” rekao je Preljević, ističući univerzalnost književnosti koja ne poznaje granice između kultura. “Svjetska književnost je ona koja živi od susreta kultura. Ona ne može zaživjeti u monolitnoj zajednici ili civilizaciji.
Književnost kao most između kultura
U razgovoru o književnosti kao mostu koji povezuje različite kulturne sfere, Ena Begović Sokolija, vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu, podsjetila je prisutne na snagu književnosti da stvori prostor za zajedničko razumijevanje.
Begović – Sokolija je naglasila kako upravo otvorenost prema tuđim kulturnim bogatstvima omogućava stvaranje plodnih dijaloga:
Književnost spaja, i to je moguće ako su ljudi dovoljno otvorenog uma i dobronamjerni prilikom čitanja drugih, kao što je Goethe bio prilikom susreta sa Hafizovim djelom. Tada književnost može biti zaista lijepa konekcija, lijepa suradnja i plodonosna.
Književni susret je bio prilika da se prisjetimo dva velika pjesnika ali i postavio temelje za razmišljanje o važnosti očuvanja kulturne baštine i razumijevanja razlika između Istoka i Zapada.
Sarajevo, grad koji spaja prošlost i sadašnjost, tradicionalno je mjesto gdje se susreću različite ideje i gdje se zajedničke vrijednosti traže kroz kulturne dijaloge.
U tom kontekstu, događaj "Istok na Zapadu" postao je više od književne večeri. Bio je to poziv na dublje razmišljanje o tome kako književnost i kultura mogu postati mostovi koji povezuju ljude u svijetu koji se sve više globalizira, ali i fragmentira.
Sarajevo kao simbol spajanja kultura
Nema boljeg mjesta za održavanje ovakvih događanja od Sarajeva. Grad koji je stoljećima bio raskršće civilizacija, gdje se na svakom koraku osjeća utjecaj Istoka i Zapada, Sarajevo je prirodno odabrano kao domaćin ovog kulturnog dijaloga.
S njegovim multikulturnim naslijeđem, simbolizira sve ono što književnost može postići: spajanje, razumijevanje i izgradnju mostova između različitih naroda i kultura.
Večer posvećena Hafizu Širaziju i Goetheu bila je podsjetnik na snagu književnosti da ujedini ljude kroz najdublje istine o ljubavi, životu i smrti, koje su zajedničke svim kulturama.
Kroz poeziju Hafiza i Goethea, svjetovi koji su izgledali udaljeni postaju bliži, a njihov susret postavlja temelje za bolje razumijevanje onoga što nas povezuje, a ne onoga što nas razdvaja.
