Prema delegatu Zukiću iz kluba Bošnjaka ovako usvojen zakon je neustavan zbog čega je i najavio ovaj pravni lijek. O ukupnom radu Parlamenta Federacije i Vlade FBiH te statusa brojnih reformskih zakona, koji su još uvijek na čekanju, u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" razgovarali smo s Almom Kratinom, zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koja je na početku rekla da je prošlo odgađanje sjednice Doma naroda zbog zmije apsolutno bizarno:
To je samo još jedna stepenica u groteski i u cirkusu koji vode oni koji vode domove parlamenta, kako Zastupnički, tako i Dom naroda. Što se tiče danas usvojenog zakona o dugu, to nije ništa iznenađujuće niti je šta novo, jer je to stalni način rada Vlade koja stalno radi na razvlaščivanju parlamenta. Tome smo svjedočili i prilikom donošenja budžeta za ovu godinu, kada je Parlament razvlašćen jer je Vlada preuzela donošenje odluke o privremenom finansiranju i sada Vlada više nema obavezu da takvu odluku stavi pred Parlament. Isto nam sada uvode sa zaduživanjem. Dakle, hitnost netransparentnosti u zakonima koji se nikako ne bi smjeli tako donositi, način je rada ove Vlade. Rezultat je da je Parlament inferioran u odnosu na Vladu, konstatuje Kratina.
Zastupnica Kratina se posebno referirala i na izmjene Krivičnog zakona koji je u međuvremenu usvojio Zastupnički dom i koji je danas na dnevnom redu sjednice Doma naroda:
Mislim da je najvažnije u ovom momentu, prema onom što sam čula, da Vlada prihvati amandman koji se u međuvremenu pojavio, što bi značilo da je automatski taj amandman sastavni dio zakona i da bismo onda mogli usvojiti bez daljeg razvlačenja. Vi znate da mi s izmjenama i Krivičnog zakona nedopustivo kasnimo. Za mene je najvažnije da konačno dobijemo taj paket. Nedavno smo dobili Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, strategiju za prevenciju borbe protiv nasilja i sada nam treba taj izmijenjeni Krivični zakon, kao potpuni pravni okvir. Što se tiče amandmana kolege Zahiragića, to sada ulazi u jedan prostor diskriminacije koji nije vidljiv za sistem i to zaslužuje elaboraciju druge vrste. Ja ne bih sada dovodila niti usmjeravala raspravu o ovom zakonu u tom pravcu, a potpuno je jasno da se svako pitanje diskriminacije mora riješiti tako što će se ukinuti diskriminacija. Svi građani iz ma koje osjetljive skupine moraju imati ispoštovana ljudska prava, govori Kratina i dodaje:
Mi nažalost živimo u zemlji u kojoj se ne poštuju ljudska prava, a dokaz tome su već brojne presude Suda za ljudska prava. Mi vrlo dobro znamo da smo suočeni s izazovom da branimo svačija ljudska prava, ne samo kroz izborni zakon o kome se priča mnogo vremena, nego i za sva prava koja imaju sve druge skupine. Nažalost, trebamo se sjetiti i pacijenata, ali i osoba s invaliditetom koje su također među skupinama koje se diskriminišu. Mi ćemo se, kao društvo, morati baviti svim tim pitanjima. Ipak, moj stav ostaje da više ne odgađamo proceduru donošenja krivičnog zakona. Nažalost, brutalna ubistva kojima smo svjedočili bila su povod za još jaču kampanju za usvajanje ovog zakona, kojim će se jasno diferencirati i prepoznati ovo rodno zasnovano ubistvo žene, kao rodno zasnovanog zločina. Jedna od važnih novina u ovoj izmjeni zakona je i da se ovakva djela ne mogu novčano izmiriti, potcrtava Kratina.
