U posljednje vrijeme, Sarajevo se suočava s prijetnjom zarazne bolesti leptospiroze, koju prenose glodari.

U periodu od 14. do 21. maja, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo zabilježio je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva ove bolesti, a dvoje pacijenata smješteno je na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.

S obzirom na ozbiljnost situacije, Zavod je zatražio proglašenje epidemije na ograničenom prostoru što je i učinjeno. Epidemija je proglašena zbog zarazne bolesti Leptospiroze za ugroženo područje, teritoriju Kantona Sarajevo.

Dok se u javnosti povremeno podiže panika, ključni problemi koji omogućuju širenje zaraze ostaju zanemareni – neredovna deratizacija i neuspjeli tenderi za izbor izvođača.

Za leptospirozu, bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, glodari su glavni prenosioci. Da bi se spriječilo njeno širenje, nužna je redovna deratizacija, koju, prema navodima stručnjaka, u Sarajevu nisu sprovodili već pune dvije godine.

Iako je zakonski obavezna, ova mjera, koja je ključna za sprječavanje zaraze, prepuštena je nesretnim tenderima, čiji su rezultati sve samo ne uspješni.

Treba raditi deratizacije, mora se angažovati općina, vlast koje će raditi na tome.

Jedan od građana, koji s pravom izražava zabrinutost zbog trenutne situacije kaže:

Kada nećete da radite, onda su tenderi uvijek problem. Samo na vrijeme krenite i nemojte praviti da nekoga preferirate. A posljedice? Pa naravno da se niko ne raduje bolesti.

Čini se da je javni sektor opet zaboravio na preventivne mjere koje bi trebale biti prioritet, a koje sada postaju skupi luksuz u borbi protiv epidemije.

Zdravstveni radnici upozoravaju da je neprihvatljivo da, u godinama nakon pandemije i u vremenu kada je javno zdravlje na vrhu svih lista prioriteta, osnovna higijenska i preventivna sredstva budu prepuštena neefikasnim administrativnim procesima.

Zlatan Hamza, direktor Zavoda za javno zdravstvo KS, s opravdanom zabrinutošću kaže:

Paralelno sa ovom sistematskom deratizacijom bilo je potrebno izvršiti deratizaciju kanalizacione mreže i taj je program pao zbog tendera. Ovo će se vjerovatno morati ponoviti u isto vrijeme. Ako uradimo jednu mjeru, a drugu ne, dobili smo samo gašenje požara, a ne cijele vatre.

Dokle god se nastavi nespretno upravljanje javnim nabavkama, bez jasne odgovornosti za posljedice koje one imaju na zdravlje građana, problemi poput leptospiroze ostat će naša svakodnevica.

Situacija postaje još alarmantnija jer je očigledno da su posljedice neodgovornosti već postale vidljive.

Tako, osim što je opasnost od bolesti prisutna, građani moraju brinuti i o higijenskim uvjetima koje, čini se, nisu uspjeli garantirati ni najosnovniji sistem zaštite.

Za građane, situacija je jasna: zdravlje je opasno zanemareno zbog loših organizacijskih odluka, neodgovornih tendera i sistematskog ignoriranja preventivnih mjera.

Kao što kaže Mirza Ramić, glasnogovornik Kantonalnog javnog preduzeća 'Rad', 'Nije problem očistiti lokaciju, nego je problem zadržati tu lokaciju čistom, jer lokalno stanovništvo će ponovo vratiti u prvobitno stanje nakon nekoliko sati ili dana nakon čišćenja.'

I dok institucije i vlasti prebacuju odgovornost jedni na druge, građani postaju nesvjesni uzroka koji stoje iza širenja leptospiroze, koja se, kako navode stručnjaci, prenosi preko urina glodara. Ovaj put, nažalost, cijena zdravlja biće plaćena najslabijim – onima koji su naviknuti trpjeti posljedice lošeg upravljanja i izostanka odgovornosti.

Zdravstveni radnici, poput prim. dr. Anise Bajramović, rukovoditeljice radne jedinice za epidemiologiju, navode da je obavezna deratizacija zakonski propisana, te dodaju da većina stambenih objekata nije obavila potrebne preventivne mjere.

Našim nadzorom smo utvrdili da većina naših stambenih objekata ne radi deratizaciju, obično zbog nedostatka novca, tako da se taj dio preskače.

Prema informacijama s terena, inspekcija je započela pojačane kontrole, posebno na pijacama i među uličnim prodavačima, dok su izrečene prve kazne. Međutim, nije jasno hoće li ove mjere biti dovoljne da se spriječi daljnje širenje zaraze, jer temeljni problem – organizacijska nesposobnost i loše upravljanje vladajućih struktura u Kantonu Sarajevo – ostaje neriješen.

Situacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine jasno pokazuje da ozbiljan pristup u prevenciji bolesti nije samo odgovornost pojedinca, nego i sistemskih mjera koje vlasti, iako zakonski obavezane, nisu uspjele provesti.

Zdravlje građana ne smije biti predmet političkih kalkulacija i nesposobnosti javnih tendera.

Više pogledajte u videoprilogu Dženete Sarić-Kozić.