Predloženo je nekoliko verzija ovog zakona pred Parlament Bosne i Hercegovine, a misija OSCE je upozorila predlagače da u svim verzijama postoji ozbiljno umanjenje nadležnosti, što prema ovoj međunarodnoj instituciji nije dobro za vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini. Šta tačno donosi ovaj zakon, koje su njegove ključne manjkavosti, a šta su mu dobre strane pitali smo u emisiji 'Istraga sedmice' profesora sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dževada Mahmutovića.
- U verziji koju je u parlamentarnu proceduru uputio Predrag Kojović ima dosta problematičnih dijelova. Naravno, ovo je jedna od obaveza iz izvještaja Evropske komisije još iz 2019. Odmah na startu treba kazati da se dosljedno ne ispunjava ta obaveza. Prema prvim reakcijama iz međunarodne zajednice izvjesno je da predloženi tekst nije put ka rješavanju pitanja koje je u izvještaju nominovano pod dosljedno tumačenje zakona - započinje Mahmutović a potom pojašnjava:
Čini se da je problematična i struktura apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine i prema mojoj procjeni, prema ovom tekstu ono nikad ni ne bi moglo zaživjeti niti početi sa radom. Naime, nekoliko se puta u tekstu zakona spominje Odluka o početku rada Apelacionog suda ali nigdje u zakonu nije precizirano ni ko će donijeti odluku ni u kojem roku bi ta odluka bila donesena. U tekstu Zakona se u tom smislu također ne daje mogućnost VSTV-u da imenuje predsjednika već samo da odredi broj sudaca i kriterije za njihovo imenovanje. I sam naziv ovog Apelacionog vijeća Suda BiH je također vrlo upitan i čini mi se da se ovdje pogodovalo politikama koje dolaze iz entiteta RS koji žele sprječiti bilo kakav državni ton. U svim zemljama svijeta ovakav se sud zove Vrhovni ili Kasacioni i njime se uspostavlja vrhovno tijelo u procesu sudovanja. Na neki način je u redu da oni u RS kažu 'o tome ne želimo razgovarati niti pregovarati', ali mi nije jasno zašto druga strana to tako olako prihvata. Gotovo je bolje ne dirati ovu stvar nego je ovako loše rješavati, da ne kažem neku grublju riječ - tvrdi Mahmutović.
Mahmutović također pojašnjava da će sva zakonska rješenja koje se donesu sa ovim zakonom imati implikacije i u odnosu na sve druge zakone i da stoga moraju biti harmonizirana i u sistemu koji u takvim okolnostima mora moći funkcionirati:
U članu 1 se definira da je Sud Bosne i Hercegovine i Apelaciono vijeće Suda BiH nadležno za sva krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. To naravno znači i sve članove tog zakona od člana 170 pa nadalje koji uključuju i spominju i genocid i ratne zločine protiv civilnog stanovništva, zločine protiv čovječnosti i tako dalje. Dakle, za razliku od nekih drugih, ja u ovom tekstu zakona ne vidim problem nadležnosti jer će u skladu za Krivičnom zakonom BiH i Sud BiH i Apelacioni odjel i dalje imati nadležnost nad svim krivičnim djelima definiranim osnovnim zakonom - potvrđuje Mahmutović.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i kako profesor Mahmutović procjenjuje ishod novog ročišta u postupku protiv Milorada Dodika koji će se sada održati pred Apelacionim vijećem Suda BiH, ali i druge statvove u odnosu na ukupno bosanskohercegovačku sudsku vlast i njeno funkcioniranje.
