1507 - Umro italijanski slikar Đentile Belini, poznat po motivima venecijanskih svečanosti i procesija. Insistirao je na preciznosti i njegova djela obiluju detaljima, ali su kompozicije istovremeno veoma pregledne.
1790 - Umro austrijski car Josif Drugi, prosvijećeni apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji", kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je sve vratio na pređašnje stanje.
1808 - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. vijeka. Njegove duhovite, smjele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu "Šarivari", donijele su mu i dosta nevolja - 1832. je odležao šest mjeseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je veći broj slika socijalnog i literarnog sižea, koje karakteriše neposrednost i sažetost likovnog izraza.
1860 - U Novom Sadu izašao prvi broj "Danice", najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao srpski pisac Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinjak srpskih pisaca, uključujući Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića, Ljubomira Nenadovića i odigrala je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascjepkanog srpstva.
1886 - Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Zarobljen je u Prvom svjetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a poslije Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. je osnovao Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobjegao je u Austriju gdje je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u SSSR borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Uhapšen je u staljinističkim čistkama i strijeljan 1939.
1903. - Osnovan "Gajret"
Gajret je "bilo" društvo za potpomaganje muslimana učenika srednjih i visokih škola u Bosni i Hercegovini i Austro-Ugarskoj Monarhiji. Osnivačka skupština "Gajreta" održana je 20. februara 1903. godine. Osnivači "Gajreta" su bili Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji su bili i osnivači časopisa "Behar".
Osnivanje "Gajreta", nakon pokretanja prvog porodičnog muslimanskog lista "Behar", je bio važan korak u kulturnom i prosvjetnom životu muslimana Bosne i Hercegovine. Predsjednik društva bio je Safvet-beg Bašagić sve do 1907, kada "Gajret" preuzimaju pristalice Muslimanske narodne organizacije. Krajem 1913. godine državne vlasti su suspendirale upravni odbor društva, te je uveden komesarijat.
1919. godine "Gajret" proširuje svoj rad, te pored davanja stipendija učenicima, osniva i konvikte (ustanove u kojoj đaci imaju stan i hranu) za srednjoškolce u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banja Luci, Bihaću i Foči.
Pored osnivanja časopisa "Gajret", društvo je pokrenulo svoju biblioteku, a kasnije i banku, koja se zvala "Gajret-banka". Društvo "Gajret" održavalo je i razne tečajeve (analfabetske, za propagiranje zadrugrstva i dr.).
"Gajret" prekida s radom 1941. godine, a 1945. se uklapa u "Preporod", novoosnovano muslimansko društvo.
Prilikom proslave 25-godišnjice rada društva "Gajret" 1928. godine, prvog dana preneseni su posmrtni ostaci Avde Sumbula, bivšeg urednika "Gajreta" i Behdžeta Mutevelića, propagatora toga društva, koji su poginuli za vrijeme rata u Aradu. Drugog dana održan je "Kongres intelektualaca muslimana", kojeg je otvorio reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Trećeg dana otkrivena su poprsja književnika i utemeljitelja "Gajreta" Safvet-bega Bašagića i Osmana Đikića, bivšeg glavnog tajnika Društva i urednika lista "Gajret".
1904 - Rođen ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, sovjetski premijer poslije obaranja Nikite Hruščova 1964. do pred smrt 1980. U Crvenu armiju je stupio 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, poslije čega je nastavio da se penje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsjedenik Savjeta narodnih komesara, odnosno Ministarskog savjeta, a 1960. je postao prvi potpredsjednik Ministarskog savjeta SSSR.
1910 - Ubijen predsjednik egipatske vlade Butros Gali.
1920 - Umro američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri, čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo. Djela: "Na Sjever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Sjeverni pol", "Tajne polarnih putovanja".
1924 - Rođen američki filmski glumac afričkog porijekla Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik nagrade "Oskar". Filmovi: "Prkosni", "Poljski ljiljani", "Ivica grada", "Bjekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju", "Pogodi ko dolazi na večeru".
1925 - Rođen američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: "Odbrojavanje", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Svi smo mi lopovi", "Kalifornijski poker", "Nešvil", "Kratki rezovi", "Tri žene", "Svadba", "Kanzas siti".
1938 - Šef britanske diplomatije Entoni Idn podnio ostavku zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema njemačkom nacističkom diktatoru Adolfu Hitleru.
1962 - SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", u čijoj je kapsuli "Frendšip 7" bio Džon Glen, prvi američki astronaut.
1969. - Rođen Danis Tanović
Danis Tanović je Bosanskohercegovački reditelj i scenarist. Tanović je rođen u Zenici 20. februara 1969. godine. Odrastao je u Sarajevu. Početkom rata prekida studij režije na Akademiji scenskih umjetnosti, te se priključuje Armiji Bosne i Hercegovine. U armiju je ušao kao obični vojnik, da bi poslije bio zadužen za filmsku arhivu tadašnje Armije BiH. Materijali, koje je snimio, su korišteni u brojnim filmovima i reportažama, kako o opsadi Sarajeva, tako i o ratu u BiH. Tanović 1994. odlazi u Belgiju gdje nastavlja studij na filmskoj školi INSAS. Nedugo nakon završenog studija u Belgiji, Tanović započinje rad na filmu, za koji je ujedno i napisao scenarij, koji se zove Ničija Zemlja. Film je nagrađen oskarom.
Filmografija
Cirkus Columbia (2010), Triage (2009), L'Enfer (2005), 11.09.01 - September 11 (2002), Ničija zemlja (2001), Buđenje (1999), L'Aube (1996)
Nagrade
Oscar 2001. za najbolji strani film
Cesar 2002. za najbolji prvi dugometražni film
Nagrada Europske filmske akademije 2001. za najbolji scenarij
Zlatni globus 2001. za najbolji strani film
Zlatna palma 2001., Filmski festival u Cannesu za najbolji scenarij
FIPRESCI 2001., Motovun film festival, za najbolji film
Nagrada za najbolji film (ocjenjivački sud i publika) 2001., Sarajevo film festival
1975 - Vlada kiparskih Grka pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO pakt to nije učinjeno, niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.
1979 - Erupcija indonezijskog vulkana "Sinira" usmrtila 175 ljudi.
1985 - U Irskoj, uprkos žestokom protivljenju Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.
1986 - U orbitu lansiran prvi dio sovjetske kosmičke stanice "Mir".
1991 - Skupština Slovenije glasala za otcjepljenje od Jugoslavije.
1996 - Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina - general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel vratili se s porodicama u Irak iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu. Irački predsjednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije - navodno u porodičnom obračunu - obojica ubijena.
1997 - Vlada SAD odbila da prizna nadležnost Svjetske trgovinske organizacije u sporu sa Evropskom unijom o trgovini sa Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.
