337. - Umro rimski car Flavije Valerije Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije - 280. u Nišu. Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno sa carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres kako bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj - Carigrad, novu prijestonicu Rimskog carstva.
1455. - Bitkom kod Sent Albansa - u kojoj je vojska dinastije Lankaster potukla snage kuće Jork - u Engleskoj je počeo četrdesetogodišnji dinastički "Rat dvije ruže".
1813. - Rođen njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši "jedinstveno umjetničko djelo", u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".
1833. - U Čileu usvojen ustav kojim je data veća vlast predsjedniku, a rimokatolička vjera proglašena državnom religijom.
1859. - Rođen engleski pisac Artur Konan Dojl, ljekar po profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i pripovijedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Znatno manju pažnju je privukao najboljim djelima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu, odao se spiritualizmu. Djela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Bijeli odred", "Izgubljeni svijet", "Veliki burski rat", istorijska studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", djelo o spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".
1873. - Umro italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodijelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za cjelokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret "Rizorđimento" /preporod/ četrdesetih godina 19. vijeka. Pisao je lirske pjesme, tragedije i romane. Djela: roman "Vjerenici", posmrtna oda Napoleonu Prvom Bonaparti "Svete himne", drame "Grof Karmanjola", "Adelki".
1885. - Rođen vođa italijanskih socijalista Đanđakomo Mateoti, koga su u junu 1924. kidnapovali i ubili fašisti, poslije govora ranije tog dana u parlamentu u kojem je dokumentovano razobličio njihove prevare i nasilje na izborima. Potiče iz bogate porodice, završio je prava i veoma mlad je postao vatreni socijalista. Poslije istupanja iz Socijalističke partije Italije u oktobru 1922, postao je generalni sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije. Izuzetno se hrabro borio protiv fašizma i mučko ubistvo je izazvalo veliki revolt italijanskog javnog mnjenja, a njegovo ime je postalo simbol antifašističke borbe i u Drugom svjetskom ratu nosilo ga je više socijalističkih jedinica u pokretu otpora.
1885. - Umro francuski pisac Viktor Igo, najveći pjesnik Francuske 19. vijeka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Poslije državnog udara Napoleona Trećeg 1851. protjeran je i živio je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, ali kad je 1870. palo Drugo carstvo, trijumfalno je dočekan u Parizu, gdje je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pjesme, drame, romane, eseje, pamflete. Djela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pjesama protiv Napoleona Trećeg "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".
1907. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz djela Vilijama Šekspira, prvi glumac kome je za života dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada: "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je nagradu "Oskar" za film "Hamlet". Ostali filmovi: "Henri Peti", "Ričard Treći", "Princ i igračica", "Tri sestre", "Orkanski visovi", "Rebeka", "Ledi Hamilton", "Keri", "Otelo", "Spartak", "Kartum", "Ponos i predrasuda", "Bani Lejk je nestala", "Maratonac".
1915. - U najvećoj željezničkoj nesreći u britanskoj istoriji, u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.
1918. - NJemački avioni su napali Pariz u Prvom svjetskom ratu.
1939. - Dvojica diktatora - vođa njemačkih nacista Adolf Hitler i vođa italijanskih fašista Benito Musolini - potpisali su desetogodišnji "čelični pakt" NJemačke i Italije o političkom i vojnom savezu.
1943. - U Moskvi objavljeno raspuštanje Komunističke internacionale, poznate kao Kominterna, osnovane u Moskvi 1919. Izvršni komitet je obrazložio da se Kominterna raspušta pošto je takav organizacioni oblik udruživanja radničke klase prevaziđen, pa je "čak postao smetnja i kočnica daljeg učvršćenja nacionalnih radničkih pokreta". Važniji je bio neizrečeni razlog - Staljin se odrekao Kominterne da bi izbjegao prigovore zapadnih saveznika da ona ometa lojalnu saradnju u sklopu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.
1967. - Više od 320 ljudi poginulo u požaru u robnoj kući "L'inovasion" u belgijskoj prijestonici - Briselu.
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson doputovao u Moskvu kao prvi šef američke države koji je posjetio SSSR.
1972. - Cejlon postao republika u okviru britanskog Komonvelta pod nazivom Šri Lanka.
1973. - SAD i Velika Britanija stavile veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju o proširenju trgovinskih sankcija protiv Rodezije koje bi uključivale i južnu Afriku i portugalske kolonije u Africi.
1985. - Od eksplozije automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60 i ranjeno 190 ljudi.
1989. - Indija uspješno isprobala prvu raketu "zemlja-zemlja", srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.
1992. - SAD uvele političke i diplomatske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.
1992. - Generalna skupština u članstvo UN primila Sloveniju, Hrvatsku i BiH.
1992. – Prvi put predstavljena zastava Bosne i Hercegovine sa ljiljanima
Zastava koja je usvojena 4. maja 1992. godine za zastavu Republike Bosne i Hercegovine, zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanić. Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku.
1992. - BiH postala članica UN-a
22. maja 1992. godine Bosna i Hercegovina postala je članicom Ujedinjenih naroda. (Rezolucija 757), čime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. U radu Ujedinjenih naroda BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u New Yorku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu.
Odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda uvjetovani su aktuelnom međunarodnom političkom i privrednom situacijom koja je dirigirana praćenjem i aktivnim sudjelovanjem u rješavanju međunarodnih kriza, tijela UN-a u kojima je BiH članica, zatim potencijalnim izborom u tijela za koja se BiH kandidira, kao i dinamikom rada u tim tijelima. Politička pitanja uglavnom su u vezi sa praćenjem rada Vijeća sigurnosti te Skupštine i odbora Skupštine. Za Bosnu i Hrecegovinu su od osobitog značaja sljedeća pitanja razmatrana na 61. zasjedanju Generalne skupštine:
Situacija u zemlji;
Održavanje međunarodne sigurnosti – dobrosusjedski odnosi, stabilnost i razvoj u Jugoistočnoj Evropi;
Borba protiv terorizma;
Ljudska prava i humanitarna pitanja;
Međunarodno pravo, Međunarodni krivični sud, Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na tlu bivše SFRJ;
Prevencija konflikta u svijetu i održavanje mira;
Razoružanje;
Borba protiv AIDS-a:
Finansiranje UN. Pitanje dugovanja BiH prema UN nakon sticanja samostalnosti;
Situacija na Bliskom Istoku – Irak, Izrael i Palestina;
Kandidature –izbori u tijela i organe UN;
Bosna i Hercegovina, istodobno, aktivno sudjeluje na redovnim koordinirajućim aktivnostima grupacija zemalja unutar UN-a: Istočnoevropska grupa ( predstavnik BiH trenutno predsjedava ovom grupom) Centralnoevropska inicijativa, Grupa 77 i Kina, Organizacija islamske konferencije kao i zemalja potencijalnih članica EU. Od objekta međunarodne politike BiH postupno preuzima ulogu aktivnog sudionika u rješavanju međunarodnih problema. Bosna i Hercegovina je uključena u mirovne operacije širom svijeta i to: Etiopiji-Eritreji, Haitiju, Iraku, Afganistanu, Liberiji, Siera-Leone-u.
Članica je brojnih tijela UN-a, aktivna u organiziranju konferencija i drugih multilateralnih aktivnosti. U jačanju odgovornosti kao članica Ujedinjenih naroda, Bosna i Hercegovina je istaknula kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u mandatu 2010./2011., na izborima koji će se održati tokom zasjedanja Generalne skupštine 2009. godine.
U skladu sa odredbama Povelje UN, kao i sa završnim dokumentom Svjetskog samita 2005. godine, formirana je Komisija za izgradnju mira (PBC) kao međudržavno, savjetodavno tijelo koje će odgovarati Vijeću sigurnosti UN-a i čiji je rad fokusiran na postkonfliktnoj izgradnji mira. BiH je u decembru 2005. istakla kandidaturu za članstvo u ovom tijelu i tako se, po prvi put otkako je postala članica UN-a, suočila sa procesom intenzivnog lobiranja za jedno od tijela UN, uključivo izlaskom na izbore. Pozitivan odjek kandidature prenesen je od strane niza zemalja- članica UN koji su pozdravili nastojanja za promjenu imidža BiH putem legitimnog zahtjeva za aktivnije sudjelovanje u međunarodnim poslovima, prvenstveno u sistemu UN. BiH je odlučila nastaviti sa novim proaktivnim pristupom u pogledu kandidatura BiH, odnosno eksperata iz BiH za članstvo u tijelima UN : ECOSOC, PBC, komitete UN za zaštitu ljudskih prava kao što su : CAT- Komitet protiv torture, CERD – Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije, CEDAW-Komitet za eliminaciju diskriminacije žena, CMW – Komitet za prava radnika migranata, CHR-Komitet za ljudska prava, CRC –Komitet za prava djeteta itd.
1993. - U Kambodži održani prvi višepartijski izbori poslije više od dvije decenije.
1994. - Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u nastojanju da zauzmu glavni grad te afričke zemlje.
1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisali u Kremlju Statut saveza dviju zemalja, kojima nije predviđeno stvaralje jedinstvene države, već stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i koordinacije unutrašnje i spoljne politike.
2001. - BiH i SRJ sklopile sporazum o uspostavljanju Međudržavnog savjeta za saradnju.
2001. - Francuski parlament usvojio zakon kojim se ostrvu Korzika daju veća ovlaštenja.
2004. - Završen filmski festival u Kanu, na kojem je "Zlatnu palmu" osvojio film američkog reditelja Majkla Mura "Farenhajt 9/11", dok je "Život je čudo", film srpskog režisera Emira Kusturice, nagrađen priznanjem "Nacionalna edukacija".
