1167. - Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige u bici kod Lenjana nanijela odlučujući poraz trupama njemačkog cara Fridriha Prvog Barbarose, koji se poslije poraza pokajnički izmirio s papom i preuzeo vođenje Trećeg krstaškog rata.
1453. - Poslije duge opsade Turska vojska osvojila Konstantinopolj, prijestonicu nekad moćne Vizantije.
1630. - Rođen engleski kralj Čarls Drugi Stjuart, sin Čarlsa Prvog, pogubljenog u građanskom ratu 1649, koji je postao monarh na svoj rođendan 1660, poslije ukidanja republike uspostavljene 1653. pod vladavinom Olivera Kromvela. Stupajući na presto Velike Britanije i Irske, obavezao se na poštovanje prava parlamenta i ličnih sloboda građana, što je pokušao da izigra, pokazujući apsolutističke težnje. Tome se usprotivila Stranka vigovaca. Liberali i parlament ga je 1679. primorao da potpiše "Habeas sorpus act" kojim su ozakonjene izvjesne građanske slobode, a građani zaštićeni od nezakonitog hapšenja i utamničenja. NJegova vladavina do smrti 1685. u istoriji je označena kao period restauracije.
1894. - Rođen američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg, vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta. Podjednako je upečatljiv u epskim scenama i u krupnim planovima izrazite plastičnosti i senzibiliteta, što je umnogome rezultat sjajne saradnje sa glumicom Marlen Ditrih. Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".
1914. - U sudaru putničkog broda "Carica Irske" i norveškog teretnjaka "Storstat" na rijeci Sent Lorens u Kanadi poginulo je najmanje 1.012 ljudi.
1917. - Umro srpski književnik Vladislav Petković Dis. Nepriznat, žučno osuđivan i gotovo sasvim odbačen u svom vremenu, Dis je pjesnik kome je tek budućnost svesrdno otvorila vrata slave. Svojom lirikom tamnih, negatorskih, zagrobnih i sanjarskih tonova, ispunjen bolom i porazom, on je opjevao "tamnicu života". Antologijskim se smatraju njegove pesme: "Možda spava", "Sa zaklopljenim očima", "Utopljene duše", "Jutarnja idila", "Plave misli"... Dis je po prirodi bio boem.
1917. - Rođen američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi, koji je 1960. u 43. godini života postao najmlađi šef države u istoriji SAD. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, a potom kratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947, a 1952. je postao senator. Za predsjednika SAD je izabran kao kandidat Demokratske stranke. Ubijen je u Dalasu 22. novembra 1963, ali poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Osvald koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1919. - U vrijeme dok je sovjetska Rusija vodila borbu na život i smrt protiv kontrarevolucije - Engleska, Francuska, SAD i Italija su priznale vladu bivšeg carskog generala Aleksandra Kolčaka, predvodnika "bjelogardejaca", koji su u početku, uz obilnu podršku zapadnih sila, imali znatne uspjehe protiv slabo naoružane Crvene armije. NJegove jedinice su razbijene u januaru 1920, a on je uhapšen na željezničkoj stanici u Irkucku i ubrzo strijeljan.
1942. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor, poznat po ulogama ljubavnika u doba nijemog filma. Filmovi: "Romeo i Julija", "Dr Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica", "Marija Anoaneta".
1943. - Na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu dio partizanskih jedinica i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije probio se iz obruča 130.000 njemačkih, italijanskih, bugarskih i hrvatskih vojnika, koji su u Petoj ofanzivi /njemački naziv "Operacija Švarc"/, pokušali da unište glavninu partizanskih snaga. U obruču na Zelengori i Sutjesci bile su okružene četiri partizanske divizije sa 16.000 boraca i 4.000 ranjenika. U najdramatičnijoj bici partizana tokom rata, okončanoj 15. juna, partizanske divizije su izgubile trećinu boraca, uključujući Savu Kovačevića, komandanta Treće divizije koja je ostala da štiti teške ranjenike
1953. - Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Namgjal Vangdi, poznat kao Tenzing Norgaj, postali prvi ljudi koji su osvojili "krov svijeta" Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.
1966. - Budistička kaluđerica se spalila u vijetnamskom gradu Hue kao znak protesta protiv proameričke marionetske vojne vlade Južnog Vijetnama.
1972. - Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev i predsjednik SAD Ričard Nikson u Moskvi potpisali dokument pod nazivom "Osnova za međusobne odnose SSSR i SAD" kojim je otvorena era boljih odnosa i miroljubive koegzistencije dviju velesila.
1978. - Šef kineske diplomatije Huang Hua u UN označio SSSR kao najopasniji izvor izbijanja novog svjetskog rata.
1979. - Umrla američka filmska glumica kanadskog porijekla Meri Pikford, zvijezda nijemog filma. S Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted artist korporejšn". Filmovi: "Dobri mali đavo", "Djevojka od juče", "Jedna mala bogata djevojka", "Polijana", "Mali lord Fontelroj", "Gaučo", "Koketa".
1985. - Na stadionu "Hejsel" u Briselu u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka "Juventusa" i engleskog "Liverpula" pogunulo 39 i povrijeđeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača.
1989. - Japanski sud odlučio da ljekari u Japanu nisu dužni da pacijentima oboljelim od raka saopšte istinu.
1990. - Za prvog predsjednika Ruske Federacije izabran Boris Jeljcin.
1991. - Fudbaleri "Crvene zvezde" pobjedom nad "Olimpikom" iz Marseja osvojili titulu pobjednika Kupa evropskih šampiona i ostvarili najveći uspjeh u istoriji jugoslovenskog klupskog fudbala.
1992. - Prvi put zapaljena zgrada "Oslobođenja"
29. maja 1992. godine sa srpskih položaja u Nedžarićima granatirana je i prvi put zapaljena zgrada Oslobođenja. Isti dan, 29. maj 1992. godine, srušena je i zapaljena džamija Magribija na Marijin dvoru u Sarajevu.
Zahvaljujući radnicima obezbjeđenja, grafičarima i novinarima, požar je lokaliziran, ali su mnogi vitalni dijelovi zgrade pretrpjeli velika oštećenja.
Tri mjeseca kasnije zgrada Oslobođenja je drugi put zapaljena, nakon čega su se dva nebodera ovog zdanja srušila.
Granatiranjem zgrade Oslobođenja dokazuje se da su snage srpskog agresora za cilj imale da onemoguće i opstruiraju rad svih medija u Bosni i Hercegovini, te da na taj način onemoguće svjetskoj javnosti da zna šta se tačno dešava u BiH.
Uprkos granatiranju agresora, dnevna novina Oslobođenje dobila je nagradu List godine u svijetu 1992, zahvaljujući požrtvovanosti svojih novinara i svih ostali uposlenika.
Zgrada sarajevskog dnevnog lista "Oslobođenje" izgrađena je 1982. godine.
1992. - Srušena i zapaljena džamija Magribija
Džamija "Magribija" je locirana na Marindvoru u zapadnoj periferiji starog grada, a ovaj kraj je bio poznat pod nazivom Zagorica. Nakon granatiranja sa srpskih položaja, srušena je i zapaljena 29. maja 1992. godine. Prve, nužne opravke su izvršene već 1993. godine, a nakon završetka agresije izvršena je rekonstrukcija kompletnog objekta.
Ovo je jedna od najstarijih džamija. Šejh Magribija koji je dao izgraditi ovu džamiju došao je u Sarajevo sa Isa-begom, osnivačem Sarajeva. Džamija u današnjem obliku mogla je nastati između 1538 -1565. godine. Džamija ima lijepu kamenu munaru. Dimenzije džamije su 12,7m x 11,3m .
Stropna drvena konstrukcija iznad glavnog prostora, koja ima polubačvasti, koritasti oblik, razvijen u smjeru sjever - jug izdvaja ovaj objekat od brojnih drugih sarajevskih džamija. Podgled svoda je kasetiran daščicama sa polihromnim orijentaliziranim motivima, pretežno biljnog porijekla, a u njegovom središtu se nalazi okrugla rozeta ispunjena biljnim ornamentima.
Druga specifičnost u arhitektonskom rješenju je sistem stubova na sofama - baze i kapiteli su kameni, a sami stubovi drveni. Način na koji su oblikovani i dekorisani kapiteli ne srećemo više niti na jednom spomeniku tog perioda.
Posebnu zanimljivost ove džamije predstavljaju zidne dekoracije na mihrabu, bočnim zidovima i velikim plohama mahfila. Prilikom sanacije zidova džamije 1972. godine, slike stabala u bojama i prirodnoj veličini nestale su sa bočnih zidova. Prethodno je izvršeno njihovo stručno kopiranje i postoji mogućnost restauracije. Zbog svojih osobenosti Magribija džamija je pravno zaštićena 1962. godine kao izuzetno vrijedan spomenik kulture.
1994. - U izbjeglištvu u Čileu umro bivši istočnonjemački diktator Erih Honeker, od 1976. do 1989. predsjednik Njemačke Demokratske Republike, kad je oboren s vlasti na talasu masovnih antirežimskih protesta. Kao člana Komunističke partije Njemačke nacisti su ga uhapsili 1935. i u koncentracionim logorima je bio do 1945. U Politbiro vladajuće Jedinstvene socijalističke partije Njemačke /komunisti/ izabran je 1958, prvi sekretar je postao 1971, a generalni sekretar 1976. Izgradio je 1961. Berlinski zid, najjači simbol hladnog rata Istoka i Zapada.
1997. - Loran Kabila preuzeo dužnost predsjednika Demokratske Republike Kongo /bivši Zair/, 12 dana pošto su njegove snage porazile u sedmomjesečnom građanskom ratu armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Seku.
2001. - Savjet NATO u Budimpešti nije prihvatio plan američkog predsjednika Džordža Buša za izgradnju raketnog štita.
2003. - Američki predsjednik Džordž Buš donio je naredbu o ukidanju "vanrednog statusa", uvedenog prije 11 godina, na osnovu koga je omogućeno uvođenje sankcija bivšoj Jugoslaviji.
2006. U zemljotresu od 6,3 stepeni Rihterove skale na indonežanskom ostrvu Java poginulo 5.115 osoba.
