1779 - Španija objavila rat Britaniji i počela opsadu Gibraltara.
1826 - Turski sultan Mehmed Drugi poslije pobune janjičara, ugušene u krvi, ukinuo janjičarsku vojsku i uveo nizam (redovna vojska). S opadanjem turske moći janjičari su sve češće izazivali bune i nerede i postali opasni za tursku vlast.
1858 - Rođen švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.
1890 - Rođen engleski filmski glumac Artur Stenli Džeferson, poznat kao Sten Lorel, "Mršavi" iz tandema s Oliverom Hardijem, koji je glumio "Debelog". Oni su u urnebesnim komedijama gradili komiku na paradoksima dovedenim do krajnosti, ali humor nikad nije bio zajedljiv. Filmski producenti i sada ubiru profit od njihovih filmova, a njih dvojica su završila u sirotinjskoj bolnici. Filmovi: "Muzička kutija", "Naši odnosi", "Na Divljem zapadu", "Dva dobra drugara", "Fra Djavolo", "Mi iz Oksforda", "Veliki posao", "Naša žena", "Udri brigu na veselje".
1917 - Sazvan Prvi sveruski kongres Sovjeta.
1920 - U Londonu održana prva sjednica Društva naroda, preteče UN, osnovanog radi očuvanja mira i kolektivne bezbjednosti poslije Prvog svjetskog rata.
1942 - Na konferenciji na Tjentištu 38 delegata Crne Gore, Boke i Sandžaka u Drugom svjetskom ratu donijelo rezoluciju u kojoj je kao jedini cilj označeno istjerivanje okupatora i istaknuto da je narodnooslobodilački pokret u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku sastavni dio borbe naroda Jugoslavije.
1949. - Godišnjica smrti Karla Paržika
Karlo Paržik, češki arhitekta, rođen je u selu Veliš blizu grada Jičín, u Kraljevini Češkoj 1857. godine. U Češkoj je završio srednju građevinsku školu i nastavio školovanje na studiju arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.
U Sarajevo je došao sa 26 godina, gdje je djelovao gotovo 60 godina. Zalagao se za očuvanje historijskog dijela grada i predlagao izgradnju novih dijelova grada od Koševa prema Sarajevskom polju. Gradio je i u Dalmaciji, Zagrebu i Beogradu, a u Sarajevu projektovao. Nakon smrti njegovog sina Marijana jedini preživjeli član je njegov unuk Emil Paržik koji danas živi skromno jer je nakon drugog svjetskog rata porodici Paržik oduzeta imovina.
Karlo Paržik je dao svoj lični pečat i veliki doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vrijeme austrougarske okupacije.
Najpoznatija djela: Zemaljski muzej u Sarajevu, Aškenaška sinagoga u Sarajevu, Crkva sv. Josipa u Sarajevu, Šerijatska sudačka škola u Sarajevu, Narodno pozorište u Sarajevu, Marijin dvor, nova katolička crkva Uznesenja BDM u Olovu, Vladikin dvor u Mostaru, katoličke crkve Presvijetlog Srca Isusova u Brčkom, Gradska vijećnica u Sarajevu, katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu...
Umro je u Sarajevu, 16. juna 1942. godine.
1944 - Na Visu u Drugom svjetskom ratu postignut sporazum jugoslovenske kraljevske izbjegličke vlade - koja je bila pod snažnim pritiskom zvaničnog Londona - i Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, koji su potpisali dr Ivan Šubašić i Josip Broz. Tim dokumentom je predviđeno da izbjegličku vladu formiraju demokrate nekompromitovane saradnjom sa okupatorom i izjavama protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Dogovoreno je i da izbjeglička vlada prizna tekovine narodnooslobodilačke borbe, organizuje pomoć i osudi izdajnike, a da o obliku vladavine bude odlučeno poslije oslobođenja Jugoslavije.
1958 - Obješen mađarski državnik Imre Nađ, premijer od 1953. do oktobra 1956, kad je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pošto su sovjetske trupe skršile pobunu - za koju je Moskva krivila Nađa - osuđen je na smrt kao izdajnik.
1960 - Predsjednik SAD Dvajt Ajzenhauer morao da odloži posjetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.
1961 - Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio azil u Francuskoj dok je u Parizu gostovao s ansamblom baleta "Kirov".
1963 - Ruskinja Valentina Vladimirovna Terješkova postala prva žena kosmonaut, poletjevši u orbitu oko Zemlje kosmičkim brodom "Vastok 6". Ona je kao šesti sovjetski kosmonaut obletjela Zemlju 48 puta i spustila se 19. juna.
1971. - FK "Željezničar" ugostio veliki Inter
16. juna 1971. godine jedan od najboljih i najtrofejnijih bh. klubova, fudbalski klub "Željezničar" odigrao je prijateljsku utakmicu protiv milanskog Intera. Tom prilikom, Inter je gostova na Koševu u sklopu obilježavanja godišnjice osnivanja fudbalskog kluba "Željezničar", te je na taj način uveličao 50. rođendan sarajevskih "Plavih". Utakmica je završena rezultatom 3-3.
Izvještači su zabilježili da je bilo oko 50.000 gledalaca. "Plave" je u ovom dvoboju "pojačao" nogometaš Crvene zvezde Dragan Džajić, koji je prema očekivanjima pružio izvanrednu partiju. Gledaoci su mogli uživati, jer su vidjeli mnogo lijepih poteza, akcija i šest golova.
Za Željezničar su tada igrali: Janjuš, Kojović, Bećirspahić, Bratić, Katalinski, Hadžiabdić, Jelušić, Janković, Bukal, Sprečo i Džajić.
Gosti su prvi došli u vodstvo već u 4. minuti. Centarfor Roberto Bonisenja je sa šesnaest metara matirao Janjuša. Željezničar je izjednacio jedanaest minuta kasnije, poentirao je Janković. U 45. minuti, loptu je na desnom krilu primio brzonogi Jelušić i u pravom trenutku uputio centaršut. Džajić je prihvatio i gotovo iz nemoguće situacije pogodio mrežu Bordona. Na odmor se otišlo pri rezultatu 2-1 za "plave".
Nastavak je donio atake gostiju iz Milana. Bonisenja je poravnao u 63. minuti, kad je iskoristio neopreznost Katalinskog i Hadžiabdića. U trenucima kad se očekivalo da će mnogo ofanzivniji domaći tim doći do novog vodstva, desilo se suprotno. Macola je u 67. minuti promarširao kroz Željinu odbranu i plasirao loptu u mrežu za 2-3. Poravnanje stiže samo tri minute kasnije. Džajić je prevario nekoliko gostujućih nogometaša, oboren je, a sudija je dosudio prekršaj. Slobodan udarac je izveo Bukal. Na oduševljenje prisutnih lopta je završila u lijevom uglu Bordonovog gola. Majstorija za konačnih 3-3.
1977 - Predsjednik SAD Džimi Karter i panamski vođa Omar Torihos Erera potpisali ugovor kojim je predviđeno da Panamski kanal bude predat 2000. u vlasništvo Paname.
1977 - Umro njemački raketni inženjer Verner fon Braun, konstruktor nacističkih raketnih projektila "fau-1" i "fau-2", kojima je u Drugom svjetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Poslije rata je emigrirao u SAD, gdje je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki vještački satelit "eksplorer-1".
1979 - Pod optužbom za korupciju pogubljen general Igracijus Kutu Ačempong, vojni upravljač Gane od 1972. do 1979.
1992 - SAD i Rusija postigle dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa do 2003. za dvije trećine.
1997 - Osam muslimanskih država u Istanbulu formiralo grupu G-8 kao protivtežu grupi sedam najvažnijih industrijskih nacija G-7.
2000 - Kod sela Klečka na Kosovu, nastanjenom albanskim življem, vojnici KFOR-a otkrili veliku količinu oružja, koje je bilo sakriveno u četiri bunkera. Saopšteno da je to oružje dovoljno da se potpuno opreme dvije pješadijske čete.
2001 - Američki i ruski predsjedik Džordž Buš i Vladimir Putin sastali se na Brdu kod Kranja u Sloveniji, što je bio njihov prvi sastanak.
2008 - BiH potpisala u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
2009. - Otvoren Stari kameni most u Konjicu
16. juna 2009. godine, u Konjicu je svečano otvoren Stari kameni most, a ovoj manifestaciji prisustvovao je i tadašnji turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Otvaranje čuvenog mosta koji spaja dvije obale Neretve simbolično je priređeno 16. juna, na dan općine Konjic. Podsjećanja radi, radovi na obnovi Starog kamenog mosta sa šest lukova, koji je od 2003. na listi nacionalnih spomenika BiH, počeli su 12. maja 2006. godine.
Stari most u Konjicu izgrađen je 1682. godine, u vrijeme sultana Mehmeda IV, kao posljednja velika osmanska građevina u BiH, a sagradio ga je Haseči Aliaga iz Blagaja. Njemački okupatori srušili su ga 3. marta 1945. godine, prilikom povlačenja iz Konjica, poslije čega je bio drveni, pa betonsko – čelični, a 2009. godine ga je turska firma ER – BU, renovirala u izvornom obliku. U obnovljeni Stari most ugrađeno je ukupno 2.408 blokova sedre, više od 10 tona olova, skoro pet tona klamfi, a sve je učvršćeno malterom napravljenim kao nekada, od pijeska, kreča i mljevene opeke.
Zadržana je i dužina mosta od 101,80 metara i širina od 5,25 metara. Ukupni troškovi obnove iznosili su oko 5.300.000 maraka. Ovaj most smatra se tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom, a uz mostarski Stari most i most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, jedna je od najljepših građevina iz turskog doba.
