Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo oglasio se saopćenjem za javnost i poslao upute građanima kada je opravdano pozvati Hitnu medicinsku pomoć.

Kako se navodi u saopćenju, Služba hitne medicinske pomoći uspostavljena je kako bi pružila neodložnu intervenciju u situacijama kada je zdravlje i život pacijenta ozbiljno ugrožen.

Ističu da je ključna razlika između hitnih i nehitnih slučajeva ono što omogućava efikasno funkcionisanje sistema i spašavanje života.

Neopravdani pozivi i zloupotreba broja hitne pomoći mogu imati ozbiljne posljedice.

Kako navode iz Zavoda, preusmjeravanje medicinskih resursa na slučajeve koji nisu hitni može dovesti do kašnjenja u zbrinjavanju pacijenata s infarktima, teškim traumama, respiratornim problemima i drugim životno ugrožavajućim stanjima.

Hitna medicinska pomoć treba biti pozvana isključivo u sljedećim slučajevima – srčani udar, teške povrede (npr. saobraćajne nesreće, padovi s visine), poteškoće s disanjem, iznenadni gubitak svijesti ili neurološki ispadi (npr. moždani udar)…

Nadležni tvrde da neopravdani pozivi ometaju rad službenika Hitne medicinske pomoći

U slučajevima lakših zdravstvenih tegoba kao što su: povišena tjelesna temperatura, blagi bolovi, simptomi prehlade, kontrola krvnog pritiska ili redovno uzimanje terapije – preporučuje se pravovremeno javljanje porodičnom ljekaru ili dežurnoj službi primarne zdravstvene zaštite.

Neophodno je imati na umu da se u hitnim službama ne primjenjuje princip redoslijeda dolaska, već se medicinska pomoć pruža prema principu trijaže – prioritet imaju oni pacijenti čije je zdravstveno stanje najkritičnije.

Dostupnost i efikasnost hitne pomoći direktno zavise od odgovornog ponašanja svih korisnika zdravstvenog sistema.

Kroz savjesno i racionalno korištenje hitne medicinske službe doprinosimo očuvanju njenih kapaciteta za one kojima je pomoć najneophodnija i time direktno učestvujemo u spašavanju života.