U Bosni i Hercegovini velikom broju stanovništva dan počinje kafom. Jutarnji ritual i izgovor za razgovor.

Posljednjih nekoliko mjeseci kafa je postala ponovo tema građana, jer je poskupjela toliko da je više ne mogu svi konzumirati.

Prema posljednjim podacima, prosječna cijena kilograma mljevene kafe u BiH iznosi oko 25,5 KM, gotovo duplo više nego što je bila 2020. godine. Taj skok od skoro 100 posto u samo četiri godine posebno se osjeti u džepovima onih koji svakodnevno počinju dan s ovim napitkom.

U prodavnicama, kupci sve češće zastanu ispred polica s kafom, odmjeravajući pogledom cijene koje se povećavaju iz mjeseca u mjesec.

'Nekad sam uzimala kilogram, sad uzmem pola ili čak i manje. I opet to osjetim na prihodima', kaže nam Sarajka u pedesetim, dodajući da ne pamti kada je kafa bila ovako skupa. Slično razmišljaju i mnogi drugi, naglašavajući je kafa sada postala luksuz, iako je donedavno bila svakodnevna sitna radost.

Ni ugostitelji nisu ostali imuni na poremećaje na tržištu. Iako su dugo odolijevali, posljednjih mjeseci bili su primorani povisiti cijene.

'Nismo htjeli da dižemo cijenu, znamo koliko ljudima znači kafa. Ali nismo imali izbora, troškovi su nas pregazili', kaže vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Sarajevu, insistirajući da ostane anoniman. Dodaje da se cijena espressa ili domaće kafe u ugostiteljskim objektima sada kreće između 1,5 KM i 5 KM, ovisno o lokaciji i standardu samog objekta.

Na društvenim mrežama građani se sve češće žale.

Nekad smo mi mljeli nju, sada ona melje nas: Koliko je poskupio ćeif u BiH?

'Skuplja kafa nego u Beču', piše jedan komentator, dok drugi podsjeća da kafa u BiH nije samo stvar ukusa nego i tradicije: 'Bez nje nema ni razgovora, ni dogovora'.

Uprkos poskupljenjima, čini se da Bosanci i Hercegovci ne odustaju od svog ćeifa. Statistika potvrđuje ono što se i vidi na ulicama, kafići su i dalje puni. Prema podacima Worldstatistics, BiH se našla među deset najvećih potrošača kafe na svijetu, rame uz rame sa zemljama u kojima je kafa kulturološki duboko ukorijenjena.

S prosječnih 6,8 kilograma kafe po osobi godišnje, Bosna i Hercegovina je na desetom mjestu globalne liste. Ispred su evropski giganti poput Finske, Norveške i Danske, ali za zemlju sa svega nešto više od tri miliona stanovnika, ovakav rang pokazuje koliko je kafa ušla u tkivo svakodnevnog života.

Drugim riječima, cijene 'divljaju' ali ćeif se ne predaje. Na drugim mjestima kafa je možda stvar navike, u Bosni i Hercegovini je više od običnog napitka.