On upravlja svim funkcijama tijela – od disanja i otkucaja srca do pamćenja, učenja i donošenja odluka. Zato ne čudi da neurolozi, koji se svakodnevno bave zdravljem mozga, posebno paze na to kako žive.
Upravo su oni podijelili što nikada ne rade kako bi očuvali vlastitu moždanu funkciju i dugoročno zdravlje.
Ne puše i ne pretjeruju s alkoholom
Neki toksini posebno štete mozgu, a među njima se ističu cigarete, alkohol i teške droge. Neurologinja dr Juliann Paolicchi ističe da nikada ne bi zapalila cigaretu jer učinci nikotina na mozak nisu trenutni, već se nakupljaju s vremenom. “Zato nikad nije kasno za prestanak”, kaže.
Istraživanja pokazuju da pušenje može povećati rizik od Alchajmerove bolesti za čak 40 posto. Alkohol i opojne droge takođe oštećuju mozak i zato ih trebamo izbjegavati u najvećoj mjeri.
Ne uskraćuju sebi san
San je ključan za zdravlje mozga, to ističu svi neurolozi. Dr. Vernon Williams kaže da se trudi redovno i kvalitetno spavati, jer manjak sna dugoročno šteti i zdravlju i kognitivnim sposobnostima.
“Spavanje je vrijeme kad mozak obrađuje informacije, pohranjuje uspomene i obnavlja se”, objašnjava i dr Hera Kamdar, dodajući da preporučuje barem sedam sati neprekinutog sna svake noći, kad god je to moguće. Nije važno samo koliko spavamo, već i da san bude ujednačen i redovan.
Izbjegavaju prerađenu hranu
Prerađena hrana povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući i propadanje kognitivnih funkcija. Zato dr Kamdar kaže da pokušava što više izbjegavati industrijski prerađenu i jako zaslađenu hranu.
“Znam da to nije uvijek lako, ali svježa hrana i mediteranska prehrana – s puno voća, orašastih plodova, ribe i lisnatog povrća – veoma dobro djeluju na mozak”, kaže.
Ne puštaju da se stres gomila
Stres ne uzrokuje samo umor, tjeskobu i probleme s kožom – on doslovno mijenja hemiju mozga. Dugotrajna izloženost hormonu kortizolu povezuje se s povećanim rizikom od demencije.
“Mentalno zdravlje i zdravlje mozga usko su povezani”, kaže dr Kamdar. Zato se trudi prepoznati stres na vrijeme i reagovati. Tehnike koje pomažu uključuju duboko disanje, tjelesnu aktivnost, opuštanje i izbjegavanje prekomjernog praćenja vijesti, prenosi index.hr.
Ne zanemaruju zaštitu glave
Povrede glave mogu imati ozbiljne posljedice za mozak. Zbog toga dr Paolicchi uvijek vodi računa o sigurnosti.
“U automobilu uvijek vežem pojas, a tokom vožnje biciklom, romobilom ili pri sportovima poput skijanja i skateboardanja – kaciga je obavezna”, kaže.
Ne dopuštaju da ih usamljenost preplavi
Istraživanja pokazuju da hronična usamljenost može povećati rizik od demencije za više od 30%. Zato neurolozi naglašavaju važnost društvenih kontakata, posebno u starijoj dobi.
“Nazovite prijatelje ili još bolje – nađite se uživo”, savjetuje dr Paolicchi. “Druženje pomaže u borbi protiv izolacije, promjena raspoloženja i stresa, a istovremeno čuva pamćenje.” Prijatelji ne pomažu samo raspoloženju, već i zdravlju našeg mozga.
