Poruka je jasna – ako hoćete klime, grijanje na struju i zaštitu okoliša, onda ćete to morati i platiti. Međutim, iza te navodne racionalnosti krije se izostanak ozbiljne energetske politike, nedostatak društvene solidarnosti i vješto prebacivanje odgovornosti s vlasti na građane.
Zemlja u kojoj svi hoće da štite okoliš, a niko da plati struju“ – tako Nikšić opisuje Federaciju.
I dok se ta opaska može doimati kao realistična, ona zapravo zamagljuje činjenicu da Federacija BiH već godinama nema dosljednu i održivu energetsku strategiju. Investicije u obnovljive izvore energije tapkaju u mjestu, termoelektrane i dalje čine okosnicu proizvodnje, a elektroenergetski sektor, umjesto reformi, doživljava samo kozmetičke korekcije.
U tom kontekstu, poskupljenje struje djeluje više kao posljedica nebrige nego potrebe. Građanima se sugerira da su sami krivi – jer se, eto, griju i hlade – dok se o sistemskim rješenjima šuti.
Premijer kaže da će „paziti“ na najugroženije i da će se „potruditi“ da ne osjete poskupljenje. No, upravo u toj vrsti političkog jezika, punog uvjeta, bez konkretnih garancija, krije se najveći problem. Zašto bi se socijalna zaštita prepuštala dobroj volji trenutne vlasti? Gdje su jasno definisani mehanizmi subvencija, ograničenja cijena i regulativa koje štite najranjivije slojeve stanovništva?
Ako je tačno da FERK prošle godine nije prihvatio prijedlog za zaštitu ugroženih, postavlja se pitanje zašto vlast nije osigurala zakonski okvir da se takve odluke više ne donose mimo socijalne odgovornosti.
Generalni direktor “Elektroprivrede BiH” Sanel Buljubašić kaže da je njihova obaveza stabilno snabdijevanje i održavanje energetskog sistema. No stabilnost se ne gradi isključivo preko povećanja cijena.
Gradi se kroz ulaganja, modernizaciju mreža, efikasnost i pravovremeno planiranje. U trenutku kada zemlje regiona agresivno ulažu u obnovljive izvore, BiH još uvijek razmatra poskupljenja umjesto tranzicije. Povećanje cijena električne energije dolazi u trenutku kada je životni standard u Federaciji BiH ozbiljno ugrožen.
Inflacija, skupi osnovni proizvodi i ogroman pritisak na kućne budžete već su svakodnevica. U takvom kontekstu, nova cijena struje nije samo stavka na računu – to je dodatna prijetnja egzistenciji desetina hiljada porodica.
