Prije 33. godine u Lozju kod Goražda paravojne snage VRS su počinile zločin nad Bošnjacima ubivši preko 40 stanovnika. Među ubijenim je bila trudnica u 9. mjesecu trudnoće a najmlađa žrtava je imala tek 12 godina. Porodice žrtava i ankon toliko vremena od počinjena ovih zločina traži pravdu.
Sutra, 22. maja 2025.godine od 11,00 sati, kod spomen-obilježja u Lozju, u organizaciji grada Goražda, obilježavamo 33. godišnjicu zločina koji je tokom prethodnih godina uspješno predvodila članica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Udruženje logoraša Goražde. Činjenica je da su protokom vremena ljudski kapaciteti ove naše članice postajali sve skromniji, te obilježavanje ovog značajnog datuma za logorašku populaciju preuzimaju naši partneri i grad Goražde. Upravo ova činjenica je i razlog više da se nadležne institucije i pojednici napokon pobrinu adekvatnim zakonom i sistemskim rješenjima da istina o logorima i logorašima ne bude opet zaboravljena, a onda možda i opet ponovljena u budućnosti...!?
Zločin u Lozju su počinile srpske vojne i paravojne formacije nad civilima i logorašima ovog naselja u periodu 04-22. maj 1992. godine, kada su ove formacije ušavši u naselje, zlostavljale i ubijale zarobljene, a preživjele i ranjene naknadno odveli u logor Podhranjen i ostale logore i mjesta zatočenja goraždanskog područja. Oko 38 zarobljenih su odmah odvedeni u nepoznatom pravcu i nakon toga im je izgubljen svaki trag, a Tužilaštvo BiH je sve do 2022. godine bilo potpuno nekativno po ovom pitanju, iako su preživjeli logoraši stalno podsjećali na ovaj zločin i stavljali se ne raspolaganje istom.
U logorima Goražda je ubijeno je preko 40 stanovnika, izbjeglica, te i trudnica u 9. mjesecu trudnoće, dok je među najmlađim žrtvama bila 12. godišnja djevojčica. Tek od marta 2022., sa 30 godina zakašnjenja, je počelo suđenje samo 2 zločinaca za sve zločine u Lozju (Kokino Selo) i Goraždu tih ratnih godina.
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini sa svim svojim članovima, u kontiniutetu, takođe 3 decenije, sarađuje i ovih dana sa međunarodnim Rezidualnim mehanizmom u Hagu, Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine, okružnim sudom u SAD-u, istražnim organima, SIPA-om, univerzitetima, ustanovama i pojedincima, sve do današnjeg dana nije našao iskrenog sagovornika za konačni dolazak do Zakona i priznavanja logoraša i njihovog statusa i žrtve tokom agresije čak ni na području Federacije, a niti postojeća rješenja u RS i Brčko distriktu BiH jesu iole adekvatna.
Stoga i nakon 3 decenije pozivamo da umjesto priče i protokolarnih pominjanja žrtve logoraša, napokon zajedno isporučimo Zakon i te ispunimo barem dio duga prema ovoj hrabroj populaciji!
