Posljednjih dana mediji izvještavaju o "non paperu" koji su Francuska i Njemačka uputile članicama Evropske unije, pozivajući ih na odlučnu diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini.

Dokument, koji je izazvao snažnu reakciju u regiji, uključuje konkretne prijedloge koji se odnose na politiku prema bh. entitetu Republike Srpske (RS).

U non paperu se naglašava potreba za izolacijom rukovodstva RS i uvođenjem sankcija ovom entitetu. Preporučuju se finansijske sankcije prema entitetu RS, dok bi političke sankcije bile usmjerene prema bjeguncima od pravde, odnosno onima koji izbjegavaju odgovornost pred pravosudnim institucijama BiH.

Svi prijedlozi sadržani u ovom dokumentu tretirani su kao mjere koje bi trebale biti provedene na nivou Evropske unije.

Zahtjeve u non paperu podržao je i visoki predstavnik BiH, Christian Schmidt, koji je također pozvao na daljnje djelovanje prema vlastima u RS. Ovaj dokument, koji je datiran na 12. maj 2025., nosi naziv "Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH" i sadrži prijedloge koji se odnose na trenutnu političku situaciju u BiH.

Reakcija u Srbiji

Iako je dokument primarno upućen članicama EU, on je izazvao značajnu političku buru u Srbiji. Naime, sadržaj non papera postao je predmet rasprave i u Savjetu za nacionalnu sigurnost Srbije, gdje je predsjednik Aleksandar Vučić na sjednici upoznao prisutne s njegovim sadržajem.

Sjednica Savjeta, koja je održana u četvrtak, razmatrala je potencijalne političke i sigurnosne implikacije ovog dokumenta, te je izazvala određenu zabrinutost među političkim elitama u Beogradu.

Za sve zainteresirane, u nastavku donosimo kompletan sadržaj dokumenta kojeg su Francuska i Njemačka distribuirale među članicama EU:

Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH

Ovaj dokument s opcijama je ažurirana verzija dokumenta koji je podnesen 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Vijeća za mir i sigurnost (eng. PSC) dogovorenih 26. marta 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU-a u vezi s aktuelnom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BIH).

Njegov cilj je omogućiti raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

OBRAZLOŽENJE

Aktualna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od Daytonsko-pariškog Općeg okvirnog sporazuma za mir. Proteklih sedmica radnjama i pravnim procesima unutar RS-a nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Dodiku 26. febuara 2025. godine otvoreno je napadnut ustavni poredak BiH. To jeste:

- Odluka o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH od 26. februara 2025. godine.

- Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom savjetu RS od 27.02.2025

- Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) od 27.02.2025.

- Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27.02.2025

- Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.

- Nacrt Ustava RS od 13.03.2025.

- Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13.03.2025.

Evropska unija i njene države članice izrazile su u različitim formatima i jednostrano svoju nedvosmislenu osudu ovih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti državnih institucija i temeljnim slobodama njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti sa obavezama koje je BiH preuzela na putu ka EU, godinu dana nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u Zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. osvrnula na moguće odgovore EU-a na akcije i aktere koji podrivaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU naglašava potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u mehanizmima EU.

Evropska unija također je potvrdila da ostaje privržena Daytonsko-pariškom općem okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. I više od toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji Zapadnog Balkana.

CILJ

Lokalno vlasništvo ostaje ključno za mirno rješavanje ove krize. Situacijom trebaju upravljati lokalni organi vlasti i akcije. Vanjski utjecaj treba biti ograničen.

Cilj Evropske unije je i dalje pomagati u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje svoje obaveze prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Neophodno je istražiti sve mogućnosti za postizanje ovog cilja.

Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje bosanskih Srba pravilnom funkcionisanju državnih institucija i njihovu ponovnu opredjeljneost poduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. kako bi napredovali u procesu pristupanja EU.

NAREDNI KORACI

Sljedeće radnje bi trebale bi biti dio mehanizama Evropske unije:

1) Finansijska podrška

Svaki projekt koji je direktno ili djelomično koristan za RS u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekidanja dva obustavljena projekta. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata od koristi za RS. Izrađeni su kriteriji za odmrzavanje ovih mjera nakon što rukovodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Prethodno će se morati konsultovati države članice.

EU bi se trebala obratiti drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama kao što je Svjetska banka kako bi osigurala da one usvoje sličan pristup.

Treba obustaviti bilateralnu financijsku pomoć projektima od diektne ili djelomične koristi za RS.

2) Sankcije

Evropska unija bi trebala razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/CFSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajanje restriktivnih mjera za pojedince ili subjekte koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Očekujemo prijedloge od HRVP-a u narednim sdmicama u vezi s tim.

U nedostatku konsenzusa na evropskom nivou, treba ispitati i koordinirati među državama članicama nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, kao što su nacionalne zabrane putovanja,. Usvajanje mjera od strane pojedinih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere, kojima je cilj promijeniti ponašanje ciljanih subjekata i pojedinaca.

3) Proširenje

EU i njene države članice trebaju naglasiti da su postupci RS-a u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući i stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. U isto vrijeme, EU i njene države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na prednosti europske integracije

4) Kontakti sa zvaničnicima RS-a

Obraćanje EU i njezinih država članica prema dužnosnicima iz Vlade RS-a ili SNSD-a trebalo bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. To obraćanje trebalo bi uključivati poruke kojima se prenosi otvorenost EU-a i spremnost da ublaži napetosti čim preokret politika postane vidljiv, kao i angažman s opozicijom iz RS-a i civilnim društvom. Kontakte na visokom nivou s osuđenim ili optuženim liderima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) treba obustaviti.