Karol Nawrocki izabran je za novog predsjednika Poljske, nakon što je u drugom krugu izbora tijesno pobijedio gradonačelnika Varšave Rafala Trzaskowskog s razlikom manjom od 400.000 glasova. Nawrocki je bio i pobjednik prvog kruga, a sada će naslijediti svog političkog saveznika, dosadašnjeg predsjednika Andrzeja Dudu.
Njegova kandidatura, koju su podržale desničarske partije predvođene Strankom za pravo i pravdu (PiS), iznenadila je mnoge jer Nawrocki nema tradicionalnu političku pozadinu. Umjesto toga, njegova biografija više je vezana za sport i kontroverze nego za politiku.
Nawrocki je bivši bokser, nekadašnji šampion u teškoj kategoriji, koji se borilačkim sportovima prestao baviti prije više od dvije decenije. Tokom predsjedničke kampanje otkriveno je i da je u mladosti učestvovao u huliganskim obračunima. Sam Nawrocki nije negirao te navode, već ih je opravdavao riječima da su “borbe bile fer, bez obzira na formu”, naglašavajući da su sve njegove sportske aktivnosti bile “vođene snagom srca, mišića i šaka”.
Profesionalno, Nawrocki je od 2009. godine vezan za Nacionalni institut za sjećanje, gdje je obavljao različite funkcije. Godine 2017. postao je direktor Muzeja Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, a četiri godine kasnije vratio se u Institut, najprije kao zamjenik predsjednika, da bi 2021. bio potvrđen kao predsjednik te ustanove od strane oba doma parlamenta.
Autor je i nekoliko knjiga, uglavnom o komunističkom periodu u Poljskoj, sportu i organiziranom kriminalu. Posebno intrigira njegov pseudonim “Tadeusz Batyr” pod kojim je objavio djela o životu kriminalca u Poljskoj tokom 1980-ih. U toj ulozi se čak i pojavljivao u medijima s pokrivenim licem, predstavljajući se kao neko drugi i tvrdeći da ga je “Nawrocki inspirirao”.
Od ulaska u politiku, Nawrocki je zauzeo čvrsto konzervativne stavove, često upoređivane s onima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump mu je javno pružio podršku, uključujući i prijem u Bijeloj kući tokom kampanje.
Ipak, Nawrocki se razlikuje od pojedinih evropskih desničarskih lidera, poput Viktora Orbána, kada je riječ o stavu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. U kampanji je isticao potrebu jačanja poljske vojske, nazivajući Rusiju “državom koja je utemeljena na teroru – bijelom, crvenom ili savremenom”.
Međutim, u gotovo svim drugim aspektima, Nawrocki dijeli stavove s evropskom desnicom: protivnik je abortusa, istospolnih brakova i LGBT prava, a protivi se i prihvatanju izbjeglica – čak i onih iz ratom pogođene Ukrajine.
S obzirom na to da trenutno liberalna većina dominira poljskim parlamentom, očekuje se da će Nawrocki, poput svog prethodnika, koristiti predsjednički veto kako bi blokirao zakone koji nisu u skladu s njegovom ideološkom linijom.
Uprkos svemu, njegov relativno čvrst stav prema NATO-u i podrška Ukrajini daju nadu da bi, barem u vanjskoj politici, mogao zauzeti nešto umjereniji kurs od Dudinog.
