Od papira do klikova: Kako bi digitalizacija mogla poboljšati BiH?

Dok su zemlje Evropske unije već godinama u procesu digitalizacije, u Bosni i Hercegovini to je i dalje izazov.

Digitalna transformacijau našoj zemlji se susreće s brojnim preprekama, od zastarjele opreme, preko složenih propisa, pa sve do nedostatka političke volje za bržim napretkom. U suštini, digitalna transformacija znači zamjenu tradicionalnih načina rada s modernim mehanizmima s kojim između ostalog možete koristiti i internet. Ali, koliko smo zaista digitalizirani na najnižim nivoima vlasti, i koliko smo spremni za ozbiljan iskorak?

Evropska unija već dugo prepoznaje važnost digitalne transformacije javne uprave, jer ona direktno utiče na efikasnost, ubrzanje procesa, smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje transparentnosti.

U Bosni i Hercegovini postoje značajni napori, posebno na lokalnom nivou, da se administracija približi građanima. Na primjer, Općina Stari Grad Sarajevo, koja je u tom smislu već postigla impresivne rezultate, koristi digitalne registre, elektronske obrasce, pa čak i online prijavu korupcije. Ove usluge građanima omogućavaju brže i jednostavnije obavljanje administrativnih poslova.

Adelis Lagumdžija, viši stručni saradnik za razvoj informatike Općine Stari Grad Sarajevo, navodi:

Registar propisa/prijava za volontiranje, elektronski obrasci, zatim imate registar poslovnih prostora, projekte mozete da vidite registar vijećničkih inicijativa i sve je to dostupno na našoj web stranici, imate online prijavu korupcija.

Iako je ovo značajan korak naprijed, ključni izazov za dalji napredak ostaje pravna neusaglašenost. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini još uvijek ne prati dovoljno brzo promjene koje digitalizacija zahtijeva.

Lagumdžija napominje:

Imali smo tu jednu regulatorne prirode jeste neusklađenost zakonskih propisa od elektornskog propisa dodigitalnog dokumenta, nadamo se da će to biti riješeno efikasno i da se regulative usklade.

Za sada, nadaju se skorom rješenju, jer bi to uveliko olakšalo rad jedinicama lokalne samouprave. Međutim, Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek zaostaje za razvijenijim zemljama.

Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH, ističe da je Bosna i Hercegovina prilično daleko u odnosu na EU u pogledu digitalne transformacije, iako nije jedina koja ima problema u tom području:

Da BiH je poprilično daleko, rekao bih da nije jedina, čak i u EU imamo određene zemlje na različitom novou ali ipak zaostaje kada je riječ o zakonodavnom nivou i sistemskim transformacijama javne uprave.

Međutim, ovaj 'digitalni jaz' može se brzo premostiti uz političku volju i ubrzanje određenih procesa. Digitalni servisi su olakšanje za službenike, ali oni građanima donose konkretne koristi omogućavaju im da efikasnije komuniciraju s institucijama, šalju zahtjeve ili prijave nepravilnosti, bez potrebe za čekanjem u redovima.

Za građane, digitalna transformacija znači pristup modernim uslugama koje štede vrijeme i povećavaju transparentnost vlasti.

Prijava dokumenta iz udobnosti vlastite dnevne sobe, online uvid u vijećničke inicijative ili mogućnost prijave korupcije, sve to daje građanima veći nivo kontrole i moći, umjesto da čekaju pred šalterima.

Ellero napominje:

Ta transformacija, ta uprava mora transformisati svoje procese u elektronske procese kako bi građanima ponudili druge mogućnosti umjesto tradicionalnih. Kada je riječ o ovom regionu možda je Albanija najnaprednija u ovom smislu, postoji i portal e-Albanija koji omogućava komunikaciju među sektorima javne uprave, rekao bih da postoji sada prilika za zemlju da pristupi nekim ovih od mogućnosti kroz elektronski novčanik, trenutno je to u izradi uz našu podršku, na tome radi Agencija IDDEEA. To bi omogućilo građanima da te identifikacije koriste u EU.

Dok Bosna i Hercegovina nastoji uhvatiti korak s digitalnim rješenjima, pojedine lokalne zajednice prepoznaju važnost digitalne transformacije i postaju ključni akteri u tom procesu. Ipak, kako bi digitalizacija bila potpuna i učinkovita, nužna je koordinacija svih nivoa vlasti, ali i otvoren dijalog s građanima. Jer, kako pokazuje iskustvo, bez široke podrške i angažmana građana, digitalni sistemi ostaju samo još jedna platforma o kojoj se na medijima govori kako 'treba uvesti'.

Bez obzira na to koliko je lokalna zajednica napredovala, pravi iskorak bit će moguć samo uz sistemski rad svih relevantnih aktera, uključujući vlast na svim nivoima, ali i uz podršku građana koji moraju biti uključeni i motivirani da koriste nove digitalne alate.

Bosna i Hercegovina je na dobrom putu prema digitalnoj transformaciji, ali pred njom je još dug put. Napori na lokalnim nivoima poput Općine Stari Grad su ohrabrujući, ključni izazov ostaje usklađivanje zakonodavnih okvira sa zahtjevima digitalne ere.

Za uspješnu transformaciju potrebna je politička volja i saradnja svih društvenih sektora jer kako pokazuje iskustvo drugih zemalja, samo koordinirana i angažirana vlast i građani mogu osigurati dugoročni uspjeh digitalizacije.

Više pogledajte u videoprilogu Anela Husnića.