Insajderi iz Vatikana sugeriraju da njegovo bogatstvo uglavnom proizlazi iz tantijema, donacija i pristupa diskrecijskom fondu od 385.000 dolara godišnje kao poglavara Rimokatoličke crkve
Vrhovni poglavar Katoličke crkve ima pravo potrošiti oko 32 hiljade dolara na mjesec u privatne svrhe, no Papa Franjo nikad taj novac nije uzimao. U trenutku smrti imao je 16 miliona dolara na računu, javlja UNILAD. Pa kako je čovjek koji je slavno odbio raskoš Papinske palače, odabravši umjesto toga skromni pansionski smještaj, tiho stekao takvo bogatstvo?
Insajderi iz Vatikana sugeriraju da njegovo bogatstvo uglavnom proizlazi iz tantijema, donacija i pristupa diskrecijskom fondu od 385.000 dolara godišnje kao poglavara Rimokatoličke crkve. Ipak, papin vlastiti asketski način života sugerira da je živio daleko ispod svojih mogućnosti - usmjeravajući većinu svojih sredstava u filantropske i crkvene svrhe, piše Economic Times.
Papa Franjo bio je poznat kao skromni papa koji izbjegava raskoš. Nosio je jednostavnu odjeću, koristio skromni Ford Focus za prijevoz unutar Vatikana i dosljedno se zalagao za nevolje siromašnih, imigranata i marginaliziranih. U Buenos Airesu, davno prije nego što je izabran za papu, osobno je hranio i brinuo se za beskućnike - navika koje se nikada nije odrekao čak ni kao globalni vođa od 1,3 milijarde katolika.
Čak i u svojim posljednjim tjednima, Franjo se odbijao povući u osamljeni luksuz, održavajući audijencije i uskrsne mise unatoč očitoj slabosti. Kardinal komornik Kevin Farrell, koji će nadgledati vatikanske poslove tijekom međuvladavine, pohvalio je Papu kao čovjeka "univerzalne ljubavi, posebno za najsiromašnije i najmarginaliziranije". Upravo bi taj etos mogao voditi sudbinu njegove neočekivane ostavštine vrijedne 16 miliona dolara. Dok se milijuni okupljaju u molitvi, odlazak pape Franje označava kraj papinske ere definirane ne bogatstvom ili moći, nego poniznošću, radikalnim suosjećanjem i nepokolebljivim služenjem čovječanstvu. Za života je nosio titulu “Sluga božjih sluga".
Uoči sprovoda, građani će moći odati počast papi nakon što su njegovo tijelo preselili u baziliku Sv. Petra danas ujutro. Počele su pripreme za konklavu, proces kojim će kardinali izabrati sljedećeg Papu. Sprovod Bergoglija održat će se u subotu, 26. aprila u 10:00 sati po hrvatskom vremenu. On će biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji neće biti pokopan u kripti Bazilike Svetog Petra u Vatikanu. Umjesto toga, bit će položen u rimskoj bazilici Svete Marije Velike. Franjo je tražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom lijesu obloženom cinkom – za razliku od njegovih prethodnika koji su bili pokopani u lijesu od čempresa, olova i hrastovine.
Tokom razdoblja glasanja, kardinali su odsječeni od vanjskog svijeta – uskraćeni su telefoni i pristup internetu ili novinama. Spavaju u Casa Santa Marta, pansionu na pet katova unutar vatikanskog kompleksa. Izbori se održavaju u strogoj tajnosti unutar Sikstinske kapele. Svaki kardinal glasuje za kandidata za kojeg želi da postane Papa. Mogu glasati za sebe ako žele. Novi Papa je izabran kada kandidat ima 90 glasova - što može trajati nekoliko krugova.
