Kako ističe profesor Kodrić, jezik je temelj kulturnog i nacionalnog identiteta, i bilo j epotrebno dosta borbi za njegovo konačno institucionalno priznavanje. U tom svjetlu, rastužuje činjenica da, posebno među mladima, nema dovoljno svjesti o važnosti izučavanja i studiranja ovog predmeta ali i drugih humanističkih nauka:
'Najprije se želim zahvaliti na pozivu i odluci da se bavite ovom jednom izuzetno važnom temom ne samo u smislu obrazovanja, posebno visokog obrazovanja nego i u društvenom smislu. Treba reći da bosanski jezik i bošnjačka književnost u svojoj recentnoj historiji nisu nikad bili u boljem položaju. Vi znate da od 1907 pa do našeg vremena dakle devedesitih godina prošlog vijeka, bosanski jezik bio zvanično nepostojeći jezik, negiranog identiteta i negirane samosvojnosti. Od devedesetih godina 20 vijeka mi imamo obnovu javne prisutnosti bosanskog jezika. Vrlo smo ponosni na činjenicu da je prvi pravopis bosanskog jezika iz 1996 godina izradila i objavila Bošnjačka zajednica kulture 'Preporod' pod autorstovm rahmetli profesora Senahida Halilovića. Priredila ga je pravopisna komisija na čelu sa rahmetli Alijom Isakovićem i to su bili početci institucionalizacije bosanskog jezika' podsjeća profesor Kodrić i dodaje da se tako nešto nije desilo spontano niti se moglo podrazumjevati:
'Mnogi to danas ne znaju, mnogi to podrazumjevaju da tek sedamdesetih godina 20 vijeka najprije bosanskohercegovačka književnost stječe pravo samosvojnog postojanja. Do tad se uglavnom govorilo o piscima iz Bosne i Hercegovine koji su pripadali ili srpskoj ili hrvatskoj književnosti ali ne kao bosanskohercovačkoj književnosti i ona se kao takva nije uopšte izučavala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bošnjačka književnost, pak još kasnije, tek nekad 80tih godina stječe to pravo samosvojnog postojanja pri čemu je užasno važno naglasiti da ova dvije koncepcije bosasnkohercegovačke i bošnjačke knjževnosti nisu u odnosu ili -ili, već je i – i. Radi se dakle o dva međusobno vrlo bliska načina sistematiziranja naše književne povjesti. Danas su obje te književnosti, upravo kao takve, zastupljenje u našem obrazovnom sistemu' precizira međusobne vrlo bliske odnose bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti profesor Kodrić.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i sa kakvim izazovima se u današnjem svjetu suočava studij jezika ali i drugih humanističkih nauka i zašto je važno da i dalje imamo jaku i rado izučavanu disciplinu humanističkih nauka kao zaloga razvoja, očuvanja i prosperiteta ukupnog bh društva.
