Prema najnovijim statistikama Eurostata za 2024. godinu, radne navike širom Evrope pokazuju velike razlike – kako među državama, tako i među sektorima. Dok prosječni Evropljanin radi oko 36 sati sedmično, neki narodi i dalje provode značajno više vremena na poslu, a među njima su i Bosanci.
Na vrhu liste nalaze se Turci koji u prosjeku rade čak 43,1 sat sedmično, dok su na drugom kraju spektra Nizozemci sa svega 32,1 satom rada. Bosna i Hercegovina se nalazi među nacijama koje prednjače po broju odrađenih sati – prosječan radnik u BiH sedmično provede 41,2 sata na poslu. Nešto više rade i građani Srbije (41,3 sata), dok Hrvati rade 37,8 sati sedmično, a Slovenci 38 sati.
Više radnih sati od Bosanaca i Hercegovaca zabilježeno je i u Bugarskoj, Rumuniji, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj te baltičkim državama, što potvrđuje očitu podjelu između istoka i zapada Evrope kada je riječ o radnim navikama. Zapadne zemlje, uprkos većem ekonomskom razvoju, bilježe niži broj radnih sati, dijelom zahvaljujući fleksibilnijim zakonima, digitalizaciji, pa čak i sve popularnijim modelima četverodnevne radne sedmice.
Kada se posmatra po sektorima, najviše se radi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje prosjek iznosi 41,2 sata sedmično. Slijede rudarstvo i iskapanje (38,8 sati), graditeljstvo (38,7 sati), te prijevoz i skladištenje (38,2 sata). S druge strane, najmanje radnih sati bilježe sektori kućne radinosti (26,7 sati), obrazovanja (31,9 sati), umjetnosti i rekreacije (32,9 sati), te zdravstva i socijalne skrbi (33,4 sata).
Iako statistike pokazuju da se na istoku Evrope radi više, to se ne odražava nužno na viši životni standard ili veću produktivnost. Upravo suprotno – na zapadu Evrope, uz manje radnih sati, ekonomije su razvijenije i radnici često imaju viši kvalitet života. Taj kontrast ukazuje na sve veću važnost kvalitete, a ne kvantiteta rada, te potencijalne koristi koje donose tehnološki napredak i pametna organizacija radnog vremena.
Eurostatovi podaci otvaraju prostor za širu diskusiju o tome kako bi radno vrijeme trebalo izgledati u budućnosti – više fleksibilnosti, manje sati, a veća efikasnost i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
