Zajednica sedam bosanskohercegovačkih udruženja iz Salzburga i ove godine organizirala je obilježavanje „Dana bijelih traka“ u centru ovog austrijskog grada, podsjećajući javnost na zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom Prijedora u maju 1992. godine.
Ovo je treća godina zaredom da se ovaj dan obilježava u Salzburgu, čime udruženja potvrđuju svoju odlučnost da istraju u borbi protiv zaborava.
Obilježavanje je imalo snažnu simboliku i jasnu poruku: sjećanje na zločin s početka agresije na Bosnu i Hercegovinu ne smije izblijediti, a žrtve moraju biti poštovane.
Organizatori podsjećaju da je 31. maja 1992. godine, tadašnja srpska vlast u Prijedoru naredila svim Bošnjacima i Hrvatima da svoje kuće obilježe bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz kuća nose bijele trake oko ruke – naredba koja je označila početak sistematske kampanje etničkog čišćenja, silovanja, ubistava i zatvaranja u koncentracione logore.
U samom centru Salzburga, na Residenzplatzu, postavljena je simbolična instalacija sa 102 crvene dječije stolice – svaka s imenom jednog od ubijenih mališana iz Prijedora. Posebnu pažnju posjetilaca privukla je i emotivna postavka lutke bosanske žene s bijelom trakom, bebom u naručju i pogledom punim bola – prikaz patnje hiljada majki, supruga i sestara koje i danas tragaju za svojim najmilijima.
U okviru programa istaknuta je i priča Have Tatarević, majke koja je izgubila muža i šest sinova, a čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica – najvećoj otkrivenoj masovnoj grobnici u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Centralni dio postavke činila je replika kapije logora Omarska, kao i veliki baneri s fotografijama, imenima i licima svih 3.176 ubijenih Prijedorčana. Posebno je istaknut i čuveni snimak logoraša iz 1992. godine koji je obišao svijet i šokirao međunarodnu javnost.
Na Residenzplatzu je također prikazana mapa s lokacijama preko 550 masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, a posjetiteljima su podijeljeni informativni leci na njemačkom i engleskom jeziku. U znak solidarnosti, brojni prolaznici su na ruke vezali bijele trake – simbol sjećanja, ali i poziva na mir, toleranciju i univerzalno poštivanje ljudskih prava.
Organizatori su izrazili žaljenje što vlasti grada Prijedora i danas, 32 godine nakon zločina, ne dozvoljavaju postavljanje spomen-obilježja žrtvama. Uprkos tome, poručuju da će nastaviti svoju borbu za istinu i pravdu, uz uvjerenje da se sjećanjem gradi pravedniji svijet, prenosi Politički.ba.
