O ciljevima i dilemama koje je organizacija ovog okruglog stola izazvala u bh. javnosti, razlozima nedavnog gašenja imena "Preporod" iz Bošnjačke kulturne zajednice, potrebi za njegovim vraćanjem i drugim važnim identitetskim pitanjima razgovarali smo s profesorom Seadom Šemsovićem:
"Preporod je kao organizacija Bošnjaka, pri čemu je trajala jedno kratko vrijeme, osnovana nakon završetka Drugog svjetskog rata. Početna ambicija bila je da se objedine dva udruženja Bošnjaka koja su postojala između dva svjetska rata: 'Gajret', koji je bio prosrpski, i 'Narodnu uzdanicu', koja je bila prohrvatski orijentisana, a kako bi se izbrisali ti neki polariteti. Nažalost, vrlo je kratko postojala i ugašena je, a 1990. godine, zahvaljujući ideji, želji i naporu profesora Muhsina Rizvića, Enesa Durakovića, profesora Muniba Maglajlića te pisca, književnika i esejiste Alije Isakovića, obnovljen je rad 'Preporoda' kao krovne institucije Bošnjaka, koja će se baviti kulturnim, nacionalnim i jezičkim identitetom. Ta je institucija tad bila zamišljena kao vakuf kulture", pojašnjava profesor Šemsović i dodaje:
"Bila je definisana potreba da unutar sebe uključi što veći broj intelektualaca, akademsku zajednicu iz različitih sfera znanja o identitetu, kako bi povećali i proširili znanje o samima sebi. Od godine obnove do 2002, treće ili četvrte, 'Preporod' je zaista i išao u tom smjeru, pokrenuvši veliki broj važnih i velikih projekata, kao što su 'Bošnjačka književnost u 100 knjiga', Bibliografski leksikon, Enciklopedijski presjek Bošnjaka, te godišnjak 'Preporoda', uz brojne druge aktivnosti. Nakon toga, 'Preporod' počinje da stagnira s nekim drugim upravama", pojašnjava profesor Šemsović.
Pojašnjavajući vrijeme koje je uslijedilo i promjene koje su s njim došle, profesor Šemsović posebno naglašava kako prestaju da se proizvode važna znanja o Bošnjacima i postepeno odustaju od projekata koji su ranije započeti:
Pojašnjavajući vrijeme koje je uslijedilo i promjene koje su s njim došle, profesor Šemsović posebno naglašava kako prestaju da se proizvode važna znanja o Bošnjacima i postepeno odustaju od projekata koji su ranije započeti:
"Taj cijeli pad je išao postepeno, ali je u posljednjih nekoliko godina zabilježen veliki pad u tom bolovanju. Konačni kraj i propadanje 'Preporoda' desit će se prošle godine, krajem septembra, kada će uprava donijeti odluku o preimenovanju, kada će se izbrisati nastavak 'Preporod' i ostaviti samo ime Bošnjačka zajednica kulture, uz promjenu jednog izvanrednog loga koji je kreirao sjajni umjetnik Dževad Hozo. Dakle, posljednja uprava će odustati od tog namjenski kreiranog loga i vratiti baklju kao simbol koji je krasio 'Gajret' u njegovoj posljednjoj, prosrpskoj fazi. Pritom, to je sve urađeno na jedan vrlo nekorektan, ali i pravno neutemeljen način", potencira profesor Šemsović.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte kako se sada planira obnova "Preporoda" i povratak njegovog suštinskog značaja za Bošnjake, njihovu kulturu, ali i Bosnu i Hercegovinu kao njihovu domovinu.
