Prema podacima Eurostata, Rumunija je u julu 2025. godine zabilježila najvišu godišnju stopu inflacije u Evropskoj uniji – čak 6,6 posto. Iza nje slijede Estonija s 5,6 posto, Slovačka s 4,6 posto te Hrvatska s 4,5 posto, što je također iznad prosjeka EU-a, piše Dnevno.hr.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Kipar s inflacijom od tek 0,1 posto, Francuska s 0,9 posto te Irska s 1,6 posto. Na razini Evropske unije godišnja inflacija u julu iznosila je 2,4 posto, što je blagi porast u odnosu na 2,3 posto mjesec ranije, dok je u istom razdoblju prošle godine bila 2,8 posto. U europodručju inflacija je ostala stabilna na 2,0 posto.
Inflacija je pala u osam država članica, stabilna je ostala u šest, dok je u njih 13 porasla. Najveći doprinos inflaciji u eurozoni dali su sektor usluga (+1,46 pb), zatim hrana, alkohol i duhan (+0,63 pb), industrijska roba bez energenata (+0,18 pb), dok je energija imala negativan doprinos (-0,23 pb).
Gledajući mjesečnu inflaciju – uspoređujući juli s junom 2025. – Danska je zabilježila najveći rast cijena u EU, od 1,7 posto. Slijede Bugarska (1,4%), Rumunija (1,3%) i Hrvatska (1,2%). S druge strane, šest država članica imalo je pad cijena na mjesečnom nivou. Tu listu predvodi Italija s minusom od 1,0 posto, a slijede Belgija (-0,8%), Grčka, Španija, Luksemburg i Portugal (s padom od -0,3%).
Na Redditu se posljednjih dana razvila rasprava o tome zašto je inflacija u Hrvatskoj među višima u Evropskoj uniji i što bi se moglo učiniti da se taj trend ublaži.
Jedan od komentara istaknuo je kako je upravo rast cijena hrane najveća komponenta inflacije u Hrvatskoj. Na to, pak, utječu globalni faktori poput političkih napetosti između Irana i Izraela, Ukrajine i Rusije, američke politike, ali i vremenskih uvjeta, s obzirom na to da sušna i vruća ljeta smanjuju prinose i podižu troškove proizvodnje. Budući da Hrvatska oko polovine svojih potreba za hranom pokriva uvozom, domaće tržište izloženo je vanjskim šokovima i cijenama koje diktiraju uvoznici.
Mnogi su se složili da Hrvatska uvozi više nego što proizvodi, a kao turistička zemlja dodatno "stišće" potrošače tokom sezone. Ipak, rasprava se rasplamsala oko toga koliko uvoz uopće utječe na inflaciju.
Jedni tvrde da nedostatak domaće konkurencije omogućuje uvoznicima dizanje cijena, dok drugi upozoravaju da inflacija prije svega proizlazi iz prevelikog "ubrizgavanja" novca u sistem, a ne iz strukture uvoza.
Jedna od najžešćih tačaka rasprave bila je i politika plata. Dio sudionika smatra da povećanje plata, posebno u javnom sektoru, potiče inflaciju.
To je kao da gasiš požar benzinom", smatra jedan komentator na Redditu.
Drugi, pak, upozoravaju da bi bez pristojnih plata javni sektor ostao bez ljudi.
Što bi napravio električar u HEP-u da za 800 eura ne može preživjeti mjesec? Otišao bi raditi na crno ili izvan Hrvatske. A tko bi nam onda održavao struju?" pita se jedan od sudionika rasprave.
Dio komentara podsjeća da inflacija uopće nije specifična za Hrvatsku.
Analizirajući, komentatori navode da je ona počela još s pandemijom koronavirusa i zatvaranjima, nastavila se zbog rata u Ukrajini i ruskih geopolitičkih poteza, a dodatno se osjetila zbog ekspanzivne monetarne politike kada su vlade "štampale novac" kako bi ublažile posljedice krize.
Želimo li naći uzrok svemu, moramo se vratiti u mart 2020. godine", zaključio je jedan komentator.
