Susret laskavaca, Trump i Meloni

U centar pažnje evropske javnosti proteklih dana izbačeno je ime italijanske desničarske premijerke Giorge Meloni (Đorđa), koja se susrela sa predsjednikom SAD Donaldom Trupom. Ova posjeta ne bi dobila na takvoj važnosti da se odigravala za vrijeme predsjednika Joe Bidena ili Baraka Obame, kada su odnosi između zapadnih saveznika bili uravnoteženi. Ali, dolaskom Trumpa došlo je do kataklizmičmog potresa u odnosima Amerike sa svojim dojučerašnim saveznicima.

Susreti koje je imao Trump sa francuskim kolegama pojedinačno Keirom Starmerom i Emmanuelom Macronom bili su mnogo nervozniji od susreta sa italijanskom premijerom Meloni koja je u SAD ispraćena sa nadama iz evropskih zemalja kao neko ko bi mogao „odobrovoljiti“ Trumpa. Ispostavilo se međutim da je Italijanka postigla jačanje ličnih veza sa Trumpom koji se o njoj izražavao veoma lijepim riječima, neki kažu hiperboličnim, ali da ipak ništa nije donijela ni Italiji ni Evropi koji trgovinsku politiku vodi kolektivno kroz Evropsku uniju. Sumnje iz Pariza i Bruxellesa da bi Melonijeva u stvari mogla odigrati ulogu u kontekstu Italije a ne Evropske unije pokazale su se tačnim. Ona je uskoro stavila do znanja da dogovor ne može postići u ime bloka evopskih zemalja. Ovo je kod njenih evropskih kolega protumačeno kao svojevrsna „izdaja“, a francuski ministar industrije Mark Ferracci je rekao da Evropljani moraju ostati ujedinjeni, jer ako počnu da se vode bilateralni razgovori taj zamah će biti prekinut.

Ako je suditi prema informacijama iz Washingtona predsjednik Trump nije ponudio nikakve garancije da će se evenutualno sastati sa Evropljanima, samo je nagovijestio da će uzvratiti posjetu Italiji. Meloni je, kako su izvijestile novinske agencije, kazala da će povećati uvoz američkog gasa i da će vojne troškove podignuti na viši nivo. Italijanska premijerka je tokom razgovora povlađivala Trumpu i tako izbjegla da bude „naružena“ kao predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tokom nedavne posjete. Trump je nakon razgovora s njom napisao je na svom profilu da „da je na sve ostavila fantastična utisak“. Ipak, Meloni koja je igrala podređenu ulogu tokom ovih razgovora jasno se stavila na stranu Ukrajine kazavši da su agresrski ruski predsjednik Vladimir Putin i Rusija“, što nije izazvalo reakciju Trumpa koji se smatra „ruskim igračem“. Neki tumače da je nakon razgovora sa Melonijevom Trump imao pomirljviji ton prema Evropskoj uniji što se da tumačiti iz njegovim riječi da mu je „Evropa veoma važna“. Nakon toga ponovo se vratio na staru priču o carinama potvrdivši svoju namjeru da Evropljane njima urazumi, iako ih je pauzirao na 90 dana. U principu vodio se prilično nekoristan razgovor u smislu ja tebe hvalim, ti mene hvališ, uz mnogo laskanja gdje su se se strane trudile da predstave sebe kako čine čast ili ustupak drugoj strani, a zapravo to nema veliku vrijednost ni za jednu stranu. To je sadržaj razgovora velikih vođen u Washingotnu između nepredvidivog Trumpa sa izrazitim nacionalističkim i anievropskim uklonom i njegove gošće koja se trudila da ne doživi sudbinu Volodimira Zelenskog.

Ovdje Bosna i Hercegovina nije ni spomenuta, prepuštena je sama sebi, bez obzira što su obje zemlje garanti Dejtona i što ne bi smjele puštati da ga krčme oni koje su bili „privedeni“ na Mirovnu konferenciju prije 30 godina. Premijerka Italije Giorge Meloni se dosada nije direktno oglašavala povodom aktuelne političke krize u Bosni i Hercegovini koju predvodi bjegunac od pravde Milorad Dodik. Italija je, međutim, preko svog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija jasno izrazila zabrinutost zbog Dodikovih postupaka. Tajani je kazao da Dodikove radnje riskiraju podrivanje stabilnosti BiH i regije te je pozvao na dijalog i izbjegavanje eskalacije koje mogu dovesti do kriznih situacija. S druge strane Melonijeva je više puta dosada naglašavala podršlu Italije evropskom putu Bosne i Hercegovine. U martu 2024. godine izjavila je da je Italija spremna podržati otvaranje BiH na putu reformi ka Evropskoj uniji. Pet mjeseci kasnije tokom susreta s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, Meloni je ponovila da će Italija i dalje čvrsto stajati uz BiH naglašavajući važnost jačanja ekonomske saradnje između dvije zemlje. Iako Meloni nije direktno komentarisala Dodikove poteze, jasno je da Italija kroz izjave svojih najviših zvaničnika, izražava zabrinost zbog situacije u BiH i podržava njen evropski put.

Mnogo priče, a konkretnih dijela premalo. Sve ukazuje da se moramo osloniti prije svega na vlastite snage i da ne smijemo izgubiti vjeru u bosanskohercegovačku ideju koja je starija od poteza bjegunaca i udruženih neprijatelja Bosne i Hercegovine, ma sa koje strane dolazili.