Predsjednik Donald Trump više puta je hvalio ono što naziva povratkom proizvodnje u Sjedinjene Američke Države, ističući kompanije koje su obećale velika ulaganja u proizvodnju svega, od kompjuterskih čipova do automobila, na američkom tlu.
Ali najave je lako dati. Dugoročno gledano, zašto bi kompanije i druge države odlučile ulagati u SAD, koji je u svega nekoliko sedmica uzdrmao globalni ekonomski poredak? Sjedinjene Države su se, nakon što je Trump preuzeo dužnost 20. januara, od stabilne ekonomije i pouzdanog partnera u trgovinskim sporazumima i globalnoj sigurnosti, pretvorile u izvor konfuzije i sumnje, piše CNN.
Možda niko nije to rekao jasnije od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja je u srijedu za jedan njemački medij izjavila: „Zapad kakav smo znali više ne postoji.“
Drugim riječima: Sjedinjene Države više nisu jedina trgovinska opcija na stolu. Naravno, SAD je i dalje najveća svjetska ekonomija, s bruto domaćim proizvodom od gotovo 30 biliona dolara. No, Kina, kao druga najveća ekonomija, ima BDP od oko 18 biliona dolara, dok ukupna vrijednost ekonomije Evropske unije iznosi oko 17 biliona eura, odnosno 19 biliona dolara.
Imamo 166 članica u organizaciji. Trgovina SAD-a čini 13% svjetske trgovine. To znači da se 87% svjetske trgovine odvija između ostalih članica WTO-a“, izjavila je Ngozi Okonjo-Iweala, generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, za CNN-ovog Richarda Questa u srijedu.
Trumpove carine
Trump stalno tvrdi da su druge zemlje „godinama iskorištavale“ SAD, uprkos rastu američke ekonomije koji je bio zavidan i među razvijenim državama. Do sada je nametnuo:
25% carina na aluminij i čelik
25% carina na robu iz Meksika i Kanade koja nije u skladu s novim trgovinskim sporazumima
Ogromne carine od 145% na uvoz iz Kine
25% carina na automobile (posebne carine na autodijelove su najavljene)
10% osnovnih carina na sav uvoz u SAD
Ali brojke ne mogu u potpunosti opisati vrtoglavu brzinu kojom je Trump uvodio carine, povlačio ih, pa onda najavljivao nove. Ova stalna promjena pravila dodatno otežava kompanijama i državama prilagođavanje novim uslovima.
„Trenutne carine će vjerovatno značajno usporiti globalni ekonomski rast“, navodi se u izvještaju agencije Moody’s. „A nedosljedan pristup kreiranju politika potkopao je globalno povjerenje.“
Promjene nisu bile samo brze, već i duboke.
Ovo su vrlo temeljne promjene u politici“, rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na događaju u organizaciji Ekonomskog kluba Chicaga. „Nemamo moderno iskustvo koje bi nam pomoglo da ih razumijemo.“
Njegove izjave su uzdrmale američka berzanska tržišta. Investitori su bili vidno uznemireni time što čak i obično rezervisani centralni bankar sugerira da se svjetski ekonomski poredak okreće naglavačke. (Trump je već sutradan napao Powella na društvenim mrežama, navodno zato što ne spušta kamatne stope dovoljno brzo, napisavši: „Powellova smjena ne može doći dovoljno brzo!“)
Kao što ističe novinarka CNN-a Allison Morrow, posljedice su već vidljive – od proizvođača čipova Nvidia, preko proizvođača aviona Boeing, pa sve do običnih ljudi koji kupuju jeftinu odjeću ili kozmetiku putem Temua i Sheina.
Kina se udaljava, Evropa se približava
Kina, sa svoje strane, još od trgovinskog rata iz Trumpovog prvog mandata diverzifikuje svoje trgovinske odnose. Udio kineskog izvoza prema SAD-u pao je sa 19,2% u 2018. godini na 14,7% u 2024, izjavio je Sheng Laiyun, zamjenik direktora kineskog Nacionalnog biroa za statistiku. Reuters je prošle sedmice izvijestio da Peking pokušava dodatno ojačati trgovinu s EU, uprkos povremenim sporovima. Na pitanje novinara u četvrtak da li ga brine što se Kina zbližava s američkim saveznicima, Trump je to odbacio: „Ne, ne“, rekao je. „Niko ne može s nama da se takmiči, niko.“
Ali Kina nije jedina koja se distancira od SAD-a. Mnogi Kanađani su već otkazali putovanja u SAD u znak bojkota Trumpove carinske politike. Premijer Kanade Mark Carney je prošle sedmice na društvenim mrežama objavio da je razgovarao s Ursulom von der Leyen.
Kroz našu historiju, Kanada i Evropa su zajedno radile na jačanju naših ekonomija i zajedničke sigurnosti“, napisao je. „U ovom vremenu globalne nesigurnosti, fokusirani smo na jačanje naših odnosa.“
Von der Leyen je u srijedu ponovila slične stavove, navodeći da sve više vlada, uključujući Kanadu, Meksiko i Indiju, želi tješnju saradnju s EU.
Svi traže više trgovine s Evropom – i to nije samo zbog ekonomskih veza“, kazala je. „Radi se i o uspostavljanju zajedničkih pravila i predvidivosti. Evropa je poznata po svojoj predvidivosti i pouzdanosti, što se ponovo počinje smatrati veoma vrijednim.“
