Međunarodni muzej mira u Daytonu je povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Okvirnog međunarodnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski sporazum, otvorio izložbu fotografija Rikarda Larme koje su nastale tokom njegovog izvještavanja za Associated Press iz Sarajeva pod opsadom od 1992. do 1995. godine.

Od 1992. do 1996. godine građani/ke Sarajeva su izdržali najdužu opsadu modernog doba suočavajući se s nemilosrdnim granatiranjem, snajperskom vatrom i teškom nestašicom osnovnih potrepština poput hrane, vode i struje. Iako suočeni s ekstremnim nedaćama - ljudi su nosili vodu, dijelili ono malo što su imali – sačuvali su nadu. 'Izdržavanje opsade Sarajeva: Snimci preživljavanja' je snažna fotografska izložba Rikarda Larme koja prikazuje ovaj duh upornosti. Kroz uvjerljive slike izložba dokumentira i svakodnevne užase i tihi heroizam građana/ki Sarajeva dok su se snalazili u jednom od najrazornijih sukoba s kraja 20. stoljeća - napisao je muzej u najavi izložbe koja je otvorena od 2. maja do 3. augusta 2025. godine.

Sam Rikard Larma ne krije radost zbog ovog događaja.

Mnogo mi znači ova izložba i jako sam zahvalan Associated Pressu što su sačuvali fotografije i omogućio njihovo prikazivanje i na ovom mjestu i ovako važnim povodom za sve nas koji živimo u Sarajevu, a zahvalan sam im i generalno jer su omogućili da te fotografije tada, u vrijeme opsade, budu objavljene i da svijet vidi stvarnost kroz koju smo prolazili - kaže Larma koji se nedavno iz Amerike vratio u Sarajevo da tu nastavi život i rad.

Stalna izložba „Dejtonski mirovni sporazum“ u Međunarodnom muzeju mira obilježava proces do postizanja historijskog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončana agresija na BiH.

Ta interaktivna izložba prikazuje diplomatski proces s artefaktima, fotografijama i multimedijalnim prezentacijama koje oživljavaju pregovore. Iz Muzeja objašnjavaju da „posjetioci mogu istražiti jedinstvenu ulogu Dejtona u domaćinstvu ovih mirovnih pregovora i saznati više o trajnom utjecaju sporazuma na globalnu diplomatiju“, a da izložba služi kao „snažan podsjetnik na važnost pregovora i saradnje u rješavanju sukoba i njegovanju trajnog mira“.

Inače, ovaj međunarodni Muzej kroz više stalnih postavki odaje počast vitalnom radu koji se ulaže u izgradnju mira, a u svojim predstavljanjem ponavljaju da je njihova misija „inspirirati ljude da rade na većem miru, razumijevanju i saosjećanju kroz obrazovanje, dijalog i saradnju“.
Rikard Larma je, kao fotoreporter Associated Presa iz opkoljenog Sarajeva, postao najobjavljivaniji autor iz 90-tih godina prošlog vijeka. Vrhunac njegovog rada iz tog doba bila je prestižna naslovnica magazina Newsweek.

Još kao mladi fotoamater u Bosni i Hercegovini bio je prepoznat kao vrlo talentovan i perspektivan, a kasnije je to potvrdio radeći za najtiražnije časopise u Jugoslaviji poput Sportskih novina, VEN-a, UNA-a, ORBIS-a, Privrednih novina... i izvještavajući sa najvažnijih kulturno-sportskih događaja tog doba.

Tokom opsade Sarajeva postao je najveća dragocjenost AP-a.

Nakon rata u BiH privatni život i osnivanje porodice ga vode u Ameriku gdje otkriva čari umjetničke fotografije i svjetlopisa ili pisanja svjetlom (Painting with light). No nikada nije prestao objavljivati fotografije iz vremena i prostora opsade Sarajeva, na vlastitim izložbama poput one u sarajevskoj Vijećnici 2023. godine, u knjigama, kolektivnim muzejskim postavkama....
Iako je otkrio da je po DNK Slovenac, Rikard Larma za sebe kaže da će živjeti polako i dugo i uvijek samo kao Bosanac.