U Sarajevu još ima beba i dječijeg plača, u drugim kantonima tiho

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prirodno kretanje stanovništva i brakovi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) pokazuju zabrinjavajuće trendove koji mogu imati dugoročne posljedice za cijelu državu.

Analizom podataka za 2024. godinu, kao i početnih podataka za 2025. godinu, jasno je da se u FBiH suočavamo s negativnim prirodnim priraštajem i smanjenjem broja brakova, što ukazuje na dugogodišnje urušavanje društva u pogledu demografske slike zemlje.

Jedan od najistaknutijih podataka iz ove analize koji privlači pažnju je negativni prirodni priraštaj, u prevodu ljudi se ne rađaju a sve više umiru. U svim mjesecima 2024. godine, osim u januaru, zabilježen je pad broja stanovnika zbog većeg broja umrlih u odnosu na broj živorođenih.

Naprimjer, u maju 2024. godine prirodni priraštaj bio je -448, a u junu -252, što znači da je broj umrlih premašio broj živorođenih za gotovo 450 osoba svaki mjesec.

Podaci objavljeni ali bez reakcije, vladajuća politika se bavi drugim 'problemima' i samoreklamom za izbore koji su sve bliži. S druge strane, državi prijeti demografski opstanak.

Sigurno da utjecaj na ovakvu statistiku imaju globalni trendovi i generalno smanjenje nataliteta, u Bosni i Hercegovini ovaj pad prirodnog priraštaja ima i dublje uzroke, među kojima su nezaposlenost, odlazak mladih ljudi u inozemstvo i generalna nesigurnost u društvu, što je u posljednjih nekoliko godina posebno izražena.

Mladi ljudi ne žele ili ne mogu zasnovati porodicu, sve zbog nestabilnog ekonomskog okruženja, što direktno utiče na broj rođene djece.

U 2024. godini, broj zaključenih brakova se smanjivao iz mjeseca u mjesec, dok broj razvoda ostaje relativno konstantan. Na primjer, u januaru 2025. godine zabilježeno je samo 446 zaključenih brakova, dok je broj razvoda bio 82. Važno je napomenuti kako je ovo mjesec koji inače nije zastupljen kao mjesec za sklapanje brakova zbog čega ovaj podatak i ne iznenađuje.

S druge strane, iako se u ovom periodu broj brakova smanjuje, broj razvoda ostaje na visokim brojkama. Ako pogledamo podatke iz aprila 2025. godine, broj razvoda bio je 114, dok je broj brakova bio 874, što je u određenoj mjeri pozitivan podatak jer je razlika ogromna kod sklapanja brakova ali u poređenju sa januarom ovaj mjesec je popularan za organiziranje svadbi i samim tim podatak je nešto drugačiji.

Kada bi nabrajali uzroke svakako da ih je mnogo i svaki na svoj način, u određenoj mjeri utječe na sklapanje brakova. Od ekonomske situacije koja otežava mladim bračnim parovima kod stvaranje porodice, do društvenih promjena i percepciji braka.

Podaci o prirodnom kretanju stanovništva u različitim kantonima ukazuju da određene razlike postoje. Naprimjer, u Kantonu Sarajevo je zabilježen značajan broj novorođenih i to 314 u aprilu 2025. godine dok je u kantonima Posavski i Bosansko-podrinjski broj novorođenih relativno nizak, sa samo osam i petnaest novorođenih.

Sarajevo prednjači i po broju rođenih, što se može povezati s boljim zdravstvenim uslovima, većim brojem mladih i obrazovanih ljudi te boljim uslovimaza život. S druge strane, u manjim kantonima, posebno u ruralnim područjima, zabilježen je pad broja novorođenih, što se povezuje s odlaskom mladih ljudi, lošijim infrastrukturnim uslovima i manjkom radnih mjesta.

Nije jasno kako problem kao što je ovaj nije predmet vladajućih struktura.

Vitalni indeks, koji predstavlja omjer broja živorođenih na broj umrlih, pokazuje da se u Federaciji BiH bilježi pad vitalnog indeksa. U decembru 2024. godine, vitalni indeks iznosio je 76, dok je u aprilu 2025. godine bio 69.

Podaci jasno pokazuju da je prirodni priraštaj u opadanju, dok broj umrlih raste, još jedan u nizu podataka koji prikazuje smanjenje broja mladih i starenje stanovništva.

Ako se negativni trend nastavi postepeno će se smanjivati radna snaga, broj starijih osoba će rasti i tako kreirati dodatni pritisak na već slabe socijalne i zdravstvene sisteme.

Podaci o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima u Federaciji BiH za 2024. i 2025. godinu su je također slika negativnog demografskog trenda koji može imati dugoročne posljedice po društvo. Visok broj umrlih, negativni prirodni priraštaj, smanjenje broja brakova i povećanje broja razvoda direktno vodi u nestabilnost države.

Društvo se već suočava s ekonomskim problemima, masovnim odlaskom mladih ljudi i političkom nestabilnošću, potrebna su brza i konkretna rješenja. Povećanje nataliteta, unapređenje socijalnih i ekonomskih uslova, te stvaranje stabilnog životnog okruženja za mlade porodicemoraju biti prioriteti kako bi se izbjegli još ozbiljniji demografski problemi u budućnosti.

Iza navedenih brojeva i statistike stoje ljudske sudbine, svakodnevni životi.

Na kraju, iza svakog uništenog braka i svakog razvedenog para stoje emotivne priče o ljubavi koja se raspala, snovi koji su nestali ili, možda, neispunjena obećanja budućnosti.

Ali u tim podacima također leži i šansa za promjenu. Ako se društvo i politika okrenu konačnom rješavanju problema utemeljenih na stvarni život ljudi.

Ako želimo zadržati mlade, podržati porodicu i izgraditi društvo u kojem je vrijedno ostati, moramo djelovati.