Na inicijativu delegata iz Kluba Bošnjaka Doma naroda PSBIH održana je javna tribina i razgovor u VKBI BIH o Nacrtima zakona o sudu BiH i VSTV BiH koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri. O nekim od tih prijedloga PS BIH bi trebala odlučivati u četvrtak 29. ovog mjeseca.
Pred delegatima i zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH nalazi se više različitih prijedloga ovih zakona. Uz navodno opravdanje da se radi o t.zv evropskim zakonima, zatražena je hitna procedura kako bi se isključila svaka rasprava i eventualno amandmansko poboljšavanje ponuđenih tekstova.
Stručnjaci iz oblasti pravnih nauka ukazali su na brojne nedostatke predloženih zakona. Istakli su da bi optimalno rješenje bilo uspostavljanje Vrhovnog suda koji bi, kao u svim drugim državama, trebao osigurati jednaku primjenu prava na cijeloj državnoj teritoriji, pa time i ravnopravnost svih građana.
Pošto o tome nema političke saglasnosti, nužno je u ovoj fazi učiniti dodatni napor da se predloženi tekstovi poboljšaju. Zahtjevi su Evropske unije da se donese reformski zakon o sudovima u BiH, a ne o Sudu BiH. Takođe je zatraženo da Apelaciono, kao drugostepeno vijeće, treba da bude funkcionalno i fizički odvojena institucija, a ne samo odjeljenje unutar Suda BiH. U javnosti je nametnuta rasprava o izboru sjedišta Apelacionog vijeća a potpuno je zanemarena rasprava o nadležnosti Suda koje su ponuđenim nacrtom čak umanjene.
Neprihvatljivo je da se predlaže sužavanje te nadležnosti i time se ide korak unazad u odnosu na postojeća rješenja. Zbog toga je razmatrana mogućnost da drugi ovlašteni predlagaći upute u parlamentarnu proceduru zakone koji bi sadržavali prihvatljiva rješenja, na tragu stavova EU i mišljenja Venecijanske komisije.
U pogledu Zakona o VSTV-u ukazano je na neodrživu praksu da se od Ministarstva pravde BiH i Vijeća ministara BiH ignorišu svi brojni amandmani (preko 40 amandmana je upućeno od VSTV) ovog stručnog i regulatornog organa koji treba da bitno utiče na ostvarivanje nezavisnosti cijelog pravosudnog sistema. Ova praksa je potpuno neprihvatljiva.
Istaknuto je da u pripremi ovih zakona, koji su dugo na devnom redu, nisu korištene javne konsultacije niti je poznato da li su, i eventualno koji, eksperti iz oblasti pravnih nauka konsultovani. Umjesto toga, svaki predlagač zakona pokušava da inaoguriše stavove svoje političke opcije.
Tražimo da kod predlaganja ključnh evropksih zakona nema pozicije ili opozicije, već da se kroz parlamentarnu procudu omogući javna rasprava i koristi institut stručnih savjetovanja. Politizacija kod ovih ključnh rješenja neće donjeti nikome boljitak, svi ćemo biti na gubitku.
