Enver Išerić, uvodničar na današnjoj tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca o temi: „Aktuelni nacrti zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine“, kazao je da Evropska unija zahtijeva da riješimo, ne pitanje Suda BiH koje je već riješeno, nego državnog vrhovnog suda, ali i da političke snage očito nemaju namjeru to rješavati.

Ovo jesu dva zakona veoma bitna za evropski put BiH a i za samo funkcioniranje cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH, a u konkretnom slučaju, novopredloženi zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u, u odnosu na sadašnje zakonodavstvo, donio bi u slučaju prihvatanja u Parlamentu određene izmjene ali u lošem smislu.

Mi ništa bolje nećemo dobiti ovim rješenjima, koliko su analize tih zakona mogle pokazati - rekao je Išerić.

Upitan šta je loše u predloženim rješenjima i da li je cilj slabljenje pravosuđa umjesto osnaživanje, on odgovara da se, prvenstveno, proces vodi vrlo netransparentno.

Mi, građani BiH, više i ne znamo koliko ima u opticaju tih prijedloga i nacrta zakona, već VKBI danas analizira Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputila članica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš te Nacrt zakona o VSTV-u, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH - kazao je Išerić.

Po njegovim riječima, nedostatak prvog je što ne predviđa osnivanje vrhovnog suda države već govori o Apelacionom odjeljenju Suda BiH, koje već postoji, a čije sjedište bi se mijenjalo. Ono što je neprihvatljivo je također mijenjanje već postojećih nadležnosti Suda BiH odnosno oduzimanje nadležnosti u određenim stvarima.

Išerić je kazao i da je vrlo problematičan sam način biranja odnosno imenovanja sudija Apelacionog odjeljenja suda Bosne i Hercegovine.

Jer je to nadležnost u rukama predsjednika suda i time je, na odgovarajući način, uzurpirana nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine. To je jedan od razloga koji nas upućuju na zaključak ili izaziva sumnju da se sudskim postupcima putem imenovanja sudija u Apelacionom odjeljenju može upravljati i manipulirati sa jednog mjesta što je vrlo opasno za nepristrasnost i profesionalnost u obavljanju sudačke funkcije. Zato smatramo da se pitanju reorganizacije suda Bosne i Hercegovine, odnosno uspostave Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine mora prići vrlo ozbiljnije, uz učešće prvenstveno VSTV-a i sudija suda Bosne i Hercegovine, Akademske zajednice i drugih relevantnih subjekata, a sve sa ciljem da dođemo do najboljih mogućih rješenja – kaže Išerić.

Dodaje da umjesto takvog pristupa u Bosni i Hercegovini imamo situaciju u kojoj se dugi niz godina vode razgovori između političkih subjekata koji su zastupljeni u parlamentarnoj skupštini Bosni i Hercegovini i pokušava doći do usaglašenog teksta zakona.

I sve se to radi na prilično netransparentan način. Da stvar bude još gora, ovako važni zakoni se upućuju u parlamentarnu proceduru po skraćenom ili hitnom postupku. A ti postupci su izuzetci, koje pokušavaju pretvoriti u pravilo. Izborom ovih hitnih postupaka za razmatranje i usvajanje zakona, želi se onemogućiti podnošenje amandmana od strane delegata i zastupnika, jer se u tim slučajevima amandmani na prijedlog zakona mogu podnijeti u pisanoj formi do okončanja rasprave o prijedlogu zakona, samo ako se odnose na ispravljanje očiglednih normativno-tehničkih i štamparskih grešaka u tekstu prijedloga zakona. Stanje koje trenutno imamo a koji se odnosi na organizaciju suda Bosne i Hercegovine i način rješavanja žalbi na prvostepene odluke je neodrživ i mora se mijenjati. Da bi došli do najboljih rješenja potrebno je osnovati Vrhovni sud Bosne i Hercegovine koji će u svakom smislu biti potpuno odvojen i prostorno, kadrovski, materijalno i organizacijski od suda Bosne i Hercegovine – rekao je Išerić.

Predsjednik VKBI-ja Kasim Trnka naglašava da ne zna nijednu državu koja nema vrhovni sud i "umjesto da idemo ka stvaranju perspektive za državni vrhovni sud koji bi imao primarnu zadaću da ujednačava sudsku praksu u pogledu vladavine prava, danas Sud Bosne i Hercegovine nema tu nadležnost već samo ono što je propisano na nivou Bosne i Hercegovine, što onda znači da pristajemo na različitu primjenu prava u jednom i u drugom entitetu, a to je na kraju krajeva, pitanje ravnopravnosti građana".

Koplja se još lome oko rješenja - kako spriječiti različite političke, kriminalne i druge uticaje na pravosuđe da bi ostvarilo svoju najvažniju ulogu, a to je osiguravanje vladavine prava u BiH, naglašava Trnka.

Istakao je da su to dva ključna zakona koja bi trebala afirmisati nezavisnost pravosuđa, a to je ključna tema za vladavinu prava i približavanje EU.

Na skupu o kojem prilog za 'Vijesti u 7' radila Sara Delić, obratili su se i predsjedavajući Savjeta za ustavno-pravna, društvena i politička pitanja VKBI-ja prof. dr. Suad Arnautović dok je uvodničar bio i Demirel Delić, dipl. iur.