Zahvalnost Gospodaru na blagodati imetka iskazuje se riječima i djelima, odnosno izvršavanjem imovinskih obaveza, posebno ibadeta zekata i sadekatul-fitra, poručio je zamjeniki reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prof. dr. Enes-ef. Ljevaković.
On je danas kazivao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, ističući važnost institucionalnog prikupljanja zekata kroz Bejtul-mal Islamske zajednice, što omogućava efikasnu pomoć socijalno osjetljivim kategorijama, podršku odgojno-obrazovnim ustanovama, stipendije za učenike i studente te podršku povratnicima i drugima koji su u potrebi.
„Od momenta propisivanja ove stroge islamske obaveze pa sve do preseljenja Vjerovjesnika, a. s., prvoj generaciji muslimana (ashabima) bilo je jasno da njeno izvršenje organizira ulul-emr, tj. nadležna vlast u zajednici muslimana, te da nije prepušteno pojedincima/davaocima zekata da to čine po svom nahođenju, prema ličnoj želji i procjeni, o čemu nije bilo prijepora među njima“, pojasnio je zamjenik reisul-uleme.
Podsjetio je da je posjedovanje imetka velika blagodat, ali istovremeno i velika kušnja, te da niko ne treba ignorisati i potcijeniti kušnju u imovini zanemarujući ili izbjegavajući obavezu njenog čišćenja putem zekata i drugih vidova pomaganja onih koji su u potrebi.
Hutbu zamjenika reisul-uleme prenosimo u cijelosti:
„Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe!
Poštovana braćo i sestre,
nalazimo se u drugoj trećini mubarek mjeseca ramazana u kojoj, kako je zabilježeno u tradiciji, Allah, dž. š., oprašta vjernicima postačima počinjene grijehe. Ova nagrada slijedi nakon što ih Svevišnji Gospodar obaspe Svojom milošću u prvih deset dana ramazana. Ovi Allahovi darovi jasno ukazuju na posebnu vrijednost i bereket mjeseca ramazana i ibadeta posta, kao i drugih ibadeta i dobrih djela koje činimo u njemu. Neka su nam ove vrijednosti uvijek prisutne u našim mislima i dovama. Pokažimo se u ovom mubarek vremenu u najboljem svjetlu, činjenjem obaveznih i dobrovoljnih ibadeta i dobročinstava, iskazivanjem solidarnosti i pažnje prema onima kojima je pomoć potrebna, posvećenošću porodici, džematu i potrebama naše Zajednice, jer je ovo najodbranije vrijeme za svojevrsno nadmetanje u činjenju dobrih djela na koje nas Allah, dž. š., poziva riječima:„...a vi se u činjenju dobrih djela natječite!“ (El-Bekare, 148)
U ovoj, drugoj trećini ramazana obilježit ćemo dva izuzetno važna, po posljedicama presudna, događaja u ranoj historiji islama, Dan pobjede na Bedru i Dan Fetha, dan oslobođenja i povratka muhadžira u rodnu Mekku. Oba ova ključna događaja desila su se u mjesecu ramazanu i u toj činjenici prepoznajemo određenu mudrost i poruku. Tajna uspjeha u suočavanju s velikim životnim izazovima i kušnjama i tajna ibadeta posta u ramazanu krije se u spremnosti na odricanje, u strpljivosti, ustrajnosti, disciplini i iskrenoj predanosti uzvišenim idealima i vrijednostima vjere. Duh Bedra i duh Fetha, njihove poruke i pouke, trajna su inspiracija i smjerokaz za sve generacije muslimana do kraja ovoga svijeta.
Poštovani vjernici i vjernice,
ramazan je najbolje vrijeme za samoobračun i preispitivanje, za zaranjanje u dubine vlastite duše, za sagledavanje svoga odnosa prema emanetu vjere i obavezama koje nam je Svevišnji Gospodar propisao. Jedna od tih važnih, temeljnih obaveza jeste iskazivanje zahvalnosti Stvoritelju, srcem, riječima i djelima, na Njegovim bezbrojnim blagodatima.
„Ko je zahvalan, čini to u svoju korist“, podsjeća nas Gospodar u suri Lukman, u 12. ajetu. Uz zahvalnost Stvoritelju, blagodati se uvećavaju, kako se navodi u suri Ibrahim: „...Ako budete zahvalni, Ja ću vam zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.“ (Ibrahim, 7)
Zahvalnost na blagodati uma iskazuje se u razmišljanju o Allahovim ajetima u obje vrste objava, traganjem za znanjem i spoznajom i upotrebom uma u onome što ljudima koristi.
Zahvalnost na blagodati srca iskazuje se u ustrajnosti na Pravom putu, u empatiji prema Allahovim stvorenjima i saosjećanju s ljudima u potrebi.
Zahvalnost na blagodati života iskazuje se u nadmetanju u činjenju dobra, a zahvalnost na mentalnom i tjelesnom zdravlju u življenju prema Allahovim uputama, izvršavanjem Njegovih zapovijedi i klonjenjem Njegovih zabrana.
Zahvalnost Gospodaru na blagodati imetka iskazuje se riječima i djelima, tj. izvršavanjem imovinskih obaveza, posebno izvršavanjem ibadeta zekata i sadekatul-fitra. Vjernik je svjestan da je Allah, dž. š., istinski vlasnik svega stvorenog, da je čovjeka učinio namjesnikom na Zemlji, da mu je omogućio stjecanje i korištenje njenih dobara, određujući pravila i propise njihovog stjecanja i korištenja. Ukoliko se čovjek bude držao tih pravila, imat će častan život na ovom i nagradu na budućem svijetu. Ako se, pak, ogluši i okrene od njih, suočit će se s posljedicama neposluha prema Stvoritelju. U suri El-Lejl, Svevišnji upozorava: „Vaš trud je zaista različit: onome koji udjeljuje i grijeha se kloni, i ono najljepše smatra istinitim – njemu ćemo Džennet pripremiti; a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim i ono najljepše smatra lažnim – njemu ćemo Džehennem pripremiti, i bogatstvo njegovo mu, kad se strovali, neće koristiti“ (El-Lejl, 1-11).
Svevišnji Gospodar je nekim ljudima omogućio da posjeduju veći imetak, a nekima je to uskraćeno. Ljudima je naredio da budu međusobno saosjećajni i solidarni, da oni koji posjeduju više imovine nego što im je potrebno, podijele dio svoje imovine s onima kojima je ova blagodat uskraćena.
Obavezno izdvajanje određenog procenta zekatske imovine, koja dostiže iznos nisaba, naziva se zekat. Zekat je stroga islamska obaveza propisana Kur'anom i sunnetom. U Kur'anu se spominje u brojnim ajetima, često zajedno s obavezom namaza, što ukazuje na iznimnu važnost ove obaveze – farza u islamu. Posjedovanje imetka jeste velika blagodat, ali je istovremeno i velika kušnja za čovjeka. Zato, neka niko ne ignoriše i ne potcjenjuje ovu kušnju u imovini zanemarujući ili izbjegavajući obavezu njenog čišćenja putem zekata i drugih vidova pomaganja onih koji su u potrebi. Svevišnji u Kur'anu poručuje: „O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A nevjernici sami sebi čine nepravdu“ (El-Bekare, 254).
Ibadetom zekata duša se čisti od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za prolaznim dunjalučkim dobrima, a imovina se njime čisti, štiti i uvećava.
Uzvišeni Allah kaže:
„...što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje“ (Sebe’, 39). „A za zekat koji izdvojite da biste Allahovo zadovoljstvo stekli - takvi će dobra djela Svoja umnogostručiti” (Er-Rum, 39).
Vjerovjesnik, a. s. je rekao: ,,Kada izdvojiš zekat iz svog imetka, štitiš ga i odstranjuješ iz njega ono što je, po tebe, zlo u njemu“ (El-Hakim). Također, zabilježeno je da je Muhammed, a. s., rekao: „Zaštitite svoj imetak davanjem zekata“ (Ebu Davud). Jedno od značenja riječi zekat jeste uvećanje i rast. Izvršavajući obavezu zekata, vjernik je uvjeren da to neće umanjiti njegov imetak, već da će povećati berićet u njegovom imetku i otvoriti mu puteve halal nafake. „Sadaka/zekat neće umanjiti imovinu“ – poručuje nam Allahov Poslanik, a. s. „U ramazanu se povećava rizk/nafaka vjernika“, navodi se u tradiciji. S druge strane, u hadisu se navodi sljedeće upozorenje: „Zaista čovjeku može biti uskraćena opskrba zbog grijeha kojipočini.“
Tumačeći upozorenje sadržano u 34. i 35. ajetu sure Et-Tevbe: „Onima koji zlato i srebro (tj. imovinu) gomilaju i ne troše ih na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju...“, ulema naglašava da se ovo upozorenje odnosi na imovinu iz koje se ne izdvaja zekat, ne i na imovinu iz koje se izdvaja zekat.
Izvršavanjem obaveze zekata, po Allahovoj odredbi, iz imovine se izdvaja Njegov hak u halal stečenoj zekatskoj imovini, na način da se izdvojeni zekat predaje u Bejtul-mal za potrebe kategorija korisnika naznačenih u Kur'anu časnome.
Ispravnost ibadeta zekata uvjetovana je iskrenim nijetom/namjerom prilikom izdvajanja propisanog iznosa iz imovine koja dostiže iznos nisaba te propisanim načinom izvršenja, tj. putem institucije Bejtul-mala.
Obaveza institucionalno organiziranog izdvajanja i prikupljanja zekata u Bejtul-mal utemeljena je 103. ajetom sure Et-Tevba: „Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Vjerovjesnik, a. s., realizirao je ovu Božiju zapovijed organizirajući prikupljanje zekata u Bejtul-mal putem ovlaštenih prikupljača. Prikupljači zekata, koje su Vjerovjesnik a. s., i pravedne halife poslije njega slali u različite krajeve, zahtijevali su od muslimana da zekat predaju u Bejtul-mal. Nije zabilježeno da su dozvoljavali pojedincima njegovo izdvajanje prema vlastitom nahođenju niti da je bilo ko od njih takvo postupanje smatrao izvršenjem obaveze zekata.
Od momenta propisivanja ove stroge islamske obaveze pa sve do preseljenja Vjerovjesnika, a. s., prvoj generaciji muslimana (ashabima) bilo je jasno da njeno izvršenje organizira ulul-emr, tj. nadležna vlast u zajednici muslimana, te da nije prepušteno pojedincima/davaocima zekata da to čine po svom nahođenju, prema ličnoj želji i procjeni, o čemu nije bilo prijepora među njima.
Budući da su korisnici sadekatul-fitra, prema stavu učenjaka našeg mezheba, isti kao i korisnici zekata, na osnovu idžtihada i fetve naših vjerskih autoriteta, i na ovu islamsku imovinsku obavezu primjenjuje se princip institucionalnog prikupljanja u Bejtul-mal. Bitno je da se ova obaveza izvrši tokom ramazana, a prije klanjanja bajram namaza, a sama raspodjela korisnicima realizira se prema potrebama i prioritetima koje određuju nadležni organi Zajednice. Ovakav idžtihad uvažava opći interes i potrebe Zajednice (masleha āmme) u savremenom kontekstu.
Oživljavanje i afirmacija autentične Vjerovjesnikove, a. s., prakse institucionalnog pristupa pitanju prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra kod nas bila je jedna od ključnih mjera za očuvanje islama i muslimana na ovim prostorima.
Nosilac tog emaneta kod nas bila je, a i danas je, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i ona je dužna nositi ga u skladu s kur'anskim smjernicama – predano i odgovorno. Slijedeći kur'anski imperativ i sunnet Poslanika, a. s., osnovala je Fond Bejtu-l-mal, u koji se prikupljaju sredstva zekata i sadekatu-l-fitra, a potom raspodjeljuju onima kojima pripadaju.
U okviru Bejtul-mala Islamske zajednice, na osnovu savremene kontekstualizirane interpretacije ajeta o korisnicima zekata, utemeljeni su fondovi čiji su korisnici Kur'anom naznačene kategorije primalaca. Zahvaljujući takvom opredjeljenju i ustrojstvu Bejtul-mala, kao i svojoj ukupnoj organizaciji, obavljajući svoju misiju pozivanja u dobro i odvraćanja od zla, u skladu sa zahtjevima vremena i prostora, Islamska zajednica je u prilici da značajno pomogne socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, siromašnim i ugroženim pojedincima i porodicama, da povratnicima na njihova ognjišta olakša povratnički život, da pruži podršku odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice, posebno kad je riječ o sufinansiranju troškova domskog smještaja učenika i učenica u našim medresama; naročito ističemo važnost podrške Medresi „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ u Banjoj Luci, koja bez te podrške ne bi mogla funkcionisati. Uz spomenuto, podrška iz Bejtul-mala pruža se radu naših mekteba i predškolskih ustanova Islamske zajednice, stipendira se veliki broj učenika i studenata, pruža se podrška promociji vrijednosti braka i porodice, aktivnostima naše omladine, zatim za hifz Kur'ana, centrima koji se bave rehabilitacijom ovisnika, udruženjima koja se bave društveno korisnim radom, kao i drugim, za islam i muslimane značajnim projektima i aktivnostima. Posebno ističemo važnost podrške medžlisima i džematima u mjestima povratka, od kojih mnogi ne bi mogli opstati bez te pomoći. Pomoć iz Bejtul-mala upućuje se i ugroženima usljed prirodnih katastrofa ili nekih drugih nesreća. Napominjemo da prioritete i način raspodjele prikupljenog zekata i sadekatul-fitra predlaže Rijaset, a usvaja Vijeće muftija. Opći nadzor kao i usvajanje izvještaja o raspodjeli sredstava prikupljenih u Bejtul-mal vrši Sabor Islamske zajednice.
Kao članovi i pripadnici naše Islamske zajednice možemo biti ponosni što smo reaktivirali i afirmirali ovu izvornu islamsku praksu i sunnet Allahovog Poslanika, a. s., i time osigurali ispravnost izvršavanja temeljnih islamskih imovinskih obaveza/ibadeta.
Zahvaljući, između ostaloga, i ovom značajnom postignuću, koje je rezultat idžtihada naše uleme u konkretnim historijskim okolnostima, Islamska zajednica je odgovorila historijskom zadatku očuvanja emaneta vjere i organizirane Zajednice muslimana na ovim prostorima, osiguravajući pretpostavke za njen dalji razvoj i uspješno misijsko djelovanje. Takvim svojim radom ona je stekla povjerenje svojih članova i pripadnika, što se potvrđuje i konstantnim rastom prikupljenih sredstava zekata i sadekatul-fitra u Fond Bejtu-l-mal.
Poštovana braćo i sestre,
neka su vam hairli i mubarek ramazanski dani. Da ih provedete sa svojim porodicama, komšijama i prijateljima u ugodnoj atmosferi i lijepom raspoloženju. Pozivamo vas da se svesrdno uključite i podržite aktivnosti Islamske zajednice, posebno one koje se realiziraju tokom mjeseca ramazana. Time ćete dati vlastiti doprinos njenom razvoju, stabilnosti i sigurnosti, kao i razvoju i stabilnosti naše šire društvene zajednice.
Allahu dove upućujemo da ukabuli naše ibadete, kao i ostala naša dobra djela, da zbliži naša srca i da nas uvede u okrilje Svoga rahmeta, magfireta i rizaluka. Amin, ja Rabbel-alemin!“ (kraj)
