Pater Tvrtko Barun, voditelj Centra Ignacije, rekao je da se papa Franjo trudio promijeniti Crkvu te da plodove možemo već sada vidjeti.
''Nadam se da će idući papa nastaviti te procese'', dodao je.
Barun je rekao da će ga među ostalim pamtiti po otvorenosti i brizi za siromahe i marginalizirane te jednostavnosti.
Neven Pelicarić, bivši ambasador RH u Vatikanu, rekao je da je Franjo pokrenuo brojne reforme, ali da dogmatski nije promijenio ništa - osim jedne vrlo važne sitnice.
''U Katekizmu Katoličke crkve izmijenio je pravilo i od tada smrtna kazna je amoralna i nedopustiva u bilo kojem obliku. Niko nema pravo oduzeti ljudski život, pa niti po zakonu, osim Boga, rekao je.
Davor Ivo Stier, zastupnik u Evropskom parlamentu (HDZ), istaknuo je da je Franjo došao iz Argentine, s periferije, u Rim, u centar katoličkoga svijeta, te da je promijenio odnos između centra i periferije.
''On je zapravo stavio periferiju u središte pažnje i djelovanja Katoličke crkve'', dodao je.
Govoreći o odnosu Hrvata prema papi Franji i o tome jesu li imali prevelika očekivanja vezano za Međugorje i Alojzija Stepinca, Barun je rekao da su možda malo bili razmaženi što se tiče prethodnih papa, spomenuvši Ivana Pavla II.
Istaknuo je da je papa Franjo imao iskustvo diktature u Argentini te da je možda zbog kompleksnosti Drugog svjetskog rata i poraća usporavao Stepinčevu kanonizaciju kako bi plodovi Stepinčeve kreposti mogli biti jače doživljeni ne samo unutar Crkve u Hrvata, nego "i s druge strane".
Pelicarić je rekao da je papa Franjo Međugorje - spasio.
''Ja znam iznutra iz svojeg rada u Vatikanu da je to krenulo i trebalo biti riješeno potpuno drugačije. On je izvukao taj predmet, osobno ga je razmotrio i osobno je donio odluke koje je donio'', rekao je.
Što se tiče kanonizacije Stepinca, Stier je rekao da je Franjo mješovitom komisijom htio otvoriti kanal dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom i potaknuti pomirenje s pravoslavljem općenito.
''Problem je u tome što je taj napor s druge strane izmanipuliran'', dodao je.
