NIKOLA BILIĆ JE PRIJE 43 GODINE OBRADOVAO CIJELU BIVŠU JUGOSLAVIJU: ZA HAYAT GOVORI KAKO JE USPIO IZGOVORITI SAMO JEDNU REČENICU

Davne 1984. godine hrvatska klizačica Sanda Dubravčić upalila olimpijski plamen na sarajevskom stadionu Koševo i označila početak 14. Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu.



37 godina je prošlo od paljenja olimpijskog plamena u Sarajevu, glavni grad Bosne i Hercegovine tada je bio centar svjetskih i medijskih interesiranja. Olimpijskom duhu u emisiji „Dobar dan BiH“ vratili smo se sa Nikolom Bilićem, legendarnim sportskim novinarom koji nas je prije 43 godine sve obradovao viješću da će Sarajevo biti domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara.

Kao što sam rekla u najavi Vi ste Sarajlije obradovali viješću da ćemo biti domaćini olimpijade. Kako je to izgledalo? Kako ste se osjećali tada, jeste li bili uzbuđeni?

  • To je bilo prije 43 godine, jer prije šest godina treba biti poznat domaćin olimpijade. Sarajevu se posrećilo u konkurenciji je bio Saporo i Geteburg. Objektivno nismo imali male šanse ali smo vjerovali.
Hayat

Kakva je bila atmosfera među ljudima u gradu? Kako su Sarajlije dočekale vijest o olimpijadi?

  • Malo smo bili nepripremljeni. Bilo je dosta neizvjesnosti, bilo je i skeptičnih ljudi. Međutim sportski entuzijasti su vjerovali i uspjeli da se kandiduju. Tada je iza Sarajeva stajala Jugoslavija sa 22 miliona stanovnika.
  •  Dan D bio je 18. februar 1978. godine i nisam bio svjestan šta to tad znači. Ni članovi Olimpijskog komiteta u tom trenutku nije znao ko je bio pobjednik. Lord Killanin saopćio je najradosniju vijest. Ja sam bio uspostavio vezu sa grčkim poštaricama, jer su sve međunarodne veze za Jugoslaviju išle preko Beograda. U tom trenutku Radiosarajevo prvi put prekinuo svoj program u historiji, a ja sam uspio da samo kažem jednu rečenicu da će 14. Zimske olimpijske igre biti održane u Sarajevu.
Hayat

Kako ste se Vi novinari pripremali tada pripremali za olimpijske igre, izvještavanja? Nije bilo interneta kao danas pa da tako lahko možemo pronaći informacije o ljudima, sportistima, a znamo da je na ovim igrama u šest sportova nastupilo 1.272 takmičara iz 49 zemalja.

  •  Tehnologija je jako napredovala i mi smo to u to doba pješice radili. Kada smo dobili 14. Zimske olipijske igre mi smo oformili smo specijalne ekipe koji su pratili. Ja sam pratio alpsko smučanje.

Koji su učesnici na Vas ostavili najveći dojam? Ko su bile zvijezde olimpijade?

  • Nisam ni sanjao da ću prenositi zajedno sa Mirkom Kamenjaševićem veleslalomsku utrku. Očekivali smo da će Primož Ulaga u skokovima osvojiti jednu od medalja. Na malom polju na Igmanu okupilo se oko 50.000 obožavatelja jer su željeni da osvoji prvo mjesto, ali je završio na 57. mjestu i tu je nastalo veliko razočaranje. Ti skokovi na mene su ostavili veliki utisak i dojam.

Poznato je da je Sarajevo za vrijeme olimpijade dobilo novu i modernu infrastrukturu, saobraćajnice, aerodrom, automatsku telefonsku centralu i brojne druge objekte. No kako je do svega ovoga došlo, kakva je to organizacija bila koja je ovako puno velikih stvari uspjela uraditi, pripremiti?

  • Pored Sarajeva i sportskih radnika uključili su se i ostali centri posebno Slovenci koji su imali najviše iskustva u sportovima na ledu i snijegu. Ofromljen je Olimpijski komitet koji je radio na svim segmentima, a najkomplikovaniji poduhvat je bila bob staza na Trebeviću. Obično na kraju Olipijskih igara bob stazu sruše jer je skupa za održavanje. Kod nas to nije bio slučaj jer su se kod nas održavale poslije evropske probe.

Danas, 37 godina poslije šta je ostalo od Olimpijade?

  • Nažalost u ratu je mnogo toga uništeno. Sportski centri Jahorina i Bjelašnica du postali komercijalne institucije. Škole skijanja su postale jako skupe, a smučanje je postalo jako, jako skup sport, zapravo postao je skskluzivni sport.

(Edina Bakić)

Video pogledajte OVDJE

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE