NIKŠIĆ JE OTKRIO DA ĆE SE NA DRINI GRADITI ŠEST HIDROCENTRALA OD ČEGA ĆE NAJVIŠE PROFITIRATI SRBIJA!

Nije malo onih koji će reći da je rijeka Drina najljepša na Balkanu – brza, čista, bogata ribom, okružena prelijepom prirodom s dubokim kanjonima i bogatim šumama koje obogaćuju i neke endemske vrste.

Jedinstvena priroda Drine djelomično je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti, no političari Bosne i Hercegovine zajedno s onima iz Srbije žele na Drini izgraditi još čak šest hidrocentrala (tri u gornjem toku na teritoriji BiH i tri na srednjoj Drini na granici BiH i Srbije) što će nesumnjivo narušiti ljepote ove rijeke, ali i direktno uticanu na floru i faunu, pa i na tok rijeke Tare i dovesti do velikih ekoloških promjena.

Piše: Dženana Karup Druško/Slobodna Bosna

No, oni to kategorično negiraju i jedino što ih još zaustavlja u tome su “formalnosti“ zakonske prirode – rijeka Drina je odlukom Ustavnog suda BiH državna imovina jer jednim dijelom svoga toka je prirodna granica Bosne i Hercegovine i Srbije.

Kako trenutno nema zakona o državnoj imovini ne zna se ko ima pravo da raspolaže državnim bogatstvima kao što je Drina pa je to svedeno na Komisiju za koncesije BiH. Političari se oko svega dogovaraju kao da je Drina nečije privatno vlasništvo, a ne vrijedno i neprocjenjivo bogatstvo države BiH koje bi trebalo biti i zaštićeno i sačuvano i za buduće generacije kao javno dobro.

Dobro za političare

U “interesu građana“, premijer Federacije BiH je u intervjuu krajem februara (za Klix) ekskluzivno, kako je sam rekao, otkrio: “Nedavno smo ponovo oživjeli ovu priču na nivou premijera dvije entitetske vlade da radimo na Drini zajednički objekat Republika Srbija-Bosna i Hercegovina, s tim što bi sa strane BiH dvije entitetske elektroprivrede imale po 25 posto udio, a Republika Srbija 50 posto“.

Nikšić nije ulazio u detalje o kojim hidrocentralama se radi što je mnoge navelo da zaključe da je govorio o aktualnim hidrocentralama u Gornjem Podrinju (Buk Bijela, Paunci,) koje već dugo podižu veliku prašinu u javnosti jer je Republika Srpska pozivajući se na svoje posebne, specijalne veze sa Srbijom sklopila međudržavni ugovor sa Srbijom po kome će Srbija biti većinski vlasnik tih hidrocentrala 51 odsto, dok će preostalih 49 pripasti Republici Srpskoj.

Nakon brojnih reakcija, dva dana kasnije iz Vlade Republike Srpske su saopćili da se “pomenute mogućnosti raspodjele vlasničkog udjela – Srbija 50 odsto, Srpska i FBiH po 25 odsto, o kojima je govorio Nikšić, odnose na eventualnu mogućnost raspodjele vlasništva, ali za projekat Srednje Drine“. Po Vladi RS-a projekat Srednja Drina odnosi se na lokaciju “od Bajine Bašte do Zvornika, gdje je rijeka Drina granica, a tu je apsolutno ravnopravan partner i Republika Srbija, tako da na tu temu sa Elektroprivredom Srbije i rukovodstvom Srbije nije razgovarano“: “Važno je istaći da, s obzirom na to da je tu Drina granica, o vlasničkoj strukturi niti raspodjeli ne mogu se ozbiljni razgovori voditi bez učešća Srbije”.

Dok iz Vlade Republike Srpske, očito štite interese Srbije, zaboravili su navesti da ni oni ne mogu voditi te pregovore bez učešća države Bosne i Hercegovine. No, naglasili da ono o čemu je Nikšić govorio nema veze s projektom Buk Bijela koji grade elektroprivrede Srpske i Srbije, i to Srbija 51 odsto – Srpska 49 odsto, te da on obuhvata hidrocentrale Foča i Gornji Paunci i da su ti radovi već otpočeli, ali da tu FBiH nije uključena niti ju je moguće uključiti u taj projekat.

Onda se oglasio i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, koji je ustvrdio da u vezi projekta Srednja Drina nije ni sa kim još ništa dogovoreno: “Ponuđena je samo mogućnost da se oko toga projekta okupimo i da ga zajedno realizujemo u budućnosti. U tome bi mogli učestvovati Republika Srpska, Federacija BiH i Srbija, odnosno naše elektroprivrede. Dalje od te ideje se do danas nije išlo“, ali smatra da je dobro što je ta ideja (politički) dobro prihvaćena.

U interesu Srbije

U najkraćem, nakon Nikšićeve izjave može se zaključiti da Republika Srpska nastavlja s izgradnjama hidrocentrala u Gornjem Podrinju, a sada, opet zajedno sa Srbijom, planiraju i hidrocentrale u Srednjem Podrinju (s tim da će ovaj put s 25 odsto vlasništva uključiti i Federaciju, očito kako ne bi bilo “smetnji“ za odobrenje s državnog nivoa) – hidrocentrale Rogačica, Tegare i Dubravica trebalo bi da budu izgrađene u sklopu projekta Srednja Drina, između postojećih hidroelektrana u Bajinoj Bašti i Zvorniku. I sve to na dijelu rijeke Drine na kojem je granica između dvije države godinama sporna i pored postojećih hidrocentrala koje isključivo koristi Srbija godinama odbijajući da Bosni i Hercegovini plati bilo kakvu naknadu za to.

U svemu je simptomatičan i Nikšićev odnos prema rijeci Drini, jer sve da zaboravimo njene prirodne ljepote, rijeka Drina je odlukom Ustavnog suda BiH državna imovina i entiteti nemaju pravo raspolaganja, niti donositi ovakve i slične odluke. Bar dok to ne odluči državna vlast, odnosno Vijeće ministara BiH koje to također ne bi trebalo da može uraditi bez zakona o državnoj imovini protiv koga je već godinama Republika Srpska, dok Milorad Dodik svojata svu državnu imovinu. Ili bar ne bez državne Komisije za koncesije BiH čije imenovanje (sadašnjim članovima prije više od deset godina istekao mandat) opstruira opet SNSD preko ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca u čijem resoru je i ova komisija, koji blokira i provođenje odluke Ustavnog suda BiH.

Sve i da se realiziraju svi ovi planirani projekti – čak šest novih hidrocentrala koje bi u potpunosti uništili rijeku Drinu i ozbiljno ekološki promijenili njeno okruženje i samu rijeku, najveću ekonomsku korist od toga bi imala Srbija. Uz to, tri nove hidrocentrale na srednjoj Drini planiraju se na granici sa Srbijom koja je već 32 godine sporna i svi dosadašnji pregovori su propali jer su Srbija i BiH imale dijametralno suprotne stavove na koji način to riješiti na spornim tačakama. Treba li u svemu ovome zabrinjavati izjava ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je u jednom od prvih intervjua s nove pozicije koje je dao Beogradu obećao izgradnju hidrocentrala na Drini i rješavanje pitanja granice BiH sa Srbijom?

Specijalne veze

Profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Šolaja objašnjava: “Republika Srpska, smatra da može ulaziti u takve odnose sa Srbijom na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom kojim jer regulisana i ekonomska saradnja. Ustalom, i sam politički sistem Bosne Hercegovine omogućuje da entiteti, Republika Srpska i Federacija, imaju jako mnogo samostalnosti. To je jedna strana medalje“. S druge strane po njemu se “u Banja Luci vrlo negativno gleda na mnoge odluke Ustavnog suda jer se on vrlo često bavi stvarima koje nisu regulisane Ustavom, o kojima se nije ni raspravljalo u vrijeme pregovora u Dejtonu i koje su naknadno došle na dnevni red. Zbog svega toga ovde se smatra da Republika Srpska ima apsolutno pravo da učestvuje u jednom takvom projektu sa Srbijom.“

Stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović nema dilema da je “Bosna i Hercegovina jedini titular državne imovine u koju, između ostalog, spadaju i rijeke i riječni tokovi. Zbog toga smatram da bilo kakav infrastrukturni objekt, koji se gradi na državnoj granici, zahtijeva odobrenje Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno njenu prethodnu saglasnost prije nego što entitet krene u takav projekt. Veliki slivovi rijeka, kao što su drinski i savski, podliježu međunarodnom pravu, a tu se pitaju države. Zato ne mislim da se Sporazum o specijalnim, paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske odnosi na izgradnju hidroelektrana. Riječ je o zadiranju u mnoge međunarodnopravne akte.“

Treba podsjetiti i da je ideja za projekat Srednja Drina stara više od deset godina, no taj projekat je propao jer je tadašnje Vijeće ministara BiH koje mora dati svoju suglasnost, odbilo potpisivanje međudržavnog ugovora između Srbije i BiH o tome.

Jagma za hidropotecijal BiH

Zanimljivo je i da su iz Ureda visokog predstavnika Christiana Cshmidta saopćili kako nemaju pojma o projektu Srednja Drina, ali su naglasili da svi akti i aktivnosti entiteta moraju biti u skladu sa Ustavom BiH. U OHR-u su upoznati s projektom Gornja Drina koji podrazumijeva izgradnju tri hidroelektrane u gornjem slivu ove rijeke a po kome bi 51 posto pripalo Srbiji, a 49 Republici Srpsko, no po njima je taj projekat trenutno blokiran (zbog spora pred Ustavnim sudom) dok iz Srbije i RS tvrde da se on realizira.

Ni u Državnoj komisiji za granice ne znaju ništa o projektu Srednja Drina, a Muharem Cero (koji je bio i dio tima OHR-a za izradu zakona o državnoj imovini) kaže: “Nije to jagma ko će piti vodu, nego ko će ovladati hidropotencijalom i kod koga će šalter biti. Dosta je spornoga i vrlo je teško uskladljivo“, podsjećajući na neizmirene obaveze Srbije prema BiH, koja dobija struju preko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta.

Da su se, kao što nisu, državna vlast ili entiteti bavili ovim pitanjem, isključivo s pozicije interesa građana BiH, prostom računicom bi shvatili da je naplatom dugovanja od Srbije – prema procjenama iz 2020. godine Srbija je dužna BiH najmanje 4,5 milijardi eura – redovnom naplatom iz hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, ulaganjem u zaštitu Drine i njenog toka i u turizam u tom dijelu BiH, to isplativije i za državnu i za građane. Ovako, stiče se dojam da su svi ovi projekti u interesu Srbije kojoj se skoro pa poklanjaju resursi Bosne i Hercegovine, a rijeka Drina uništava što će dugoročno imati najviše posljedica za građane BiH.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UN ĆE POKRENUTI APEL ZA 2,8 MILIJARDI DOLARA ZA GAZU I...

0
Ujedinjene nacije (UN) su u utorak objavile da će pokrenuti globalni poziv za donacije u iznosu od 2,8 milijardi dolara za pomoć stanovništvu Pojasa Gaze i Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.