NJEMAČKA TRAŽI MAJSTORE ZA ODRŽAVANJE VJETRENJAČA

U industriji energije vjetra radi 1,3 miliona ljudi. Ubuduće će biti potrebno pet puta više radnika, jer sve više vjetrenjača pomaže u prelasku na obnovljive izvore energije. Dobrodošli su i ljudi iz drugih branši.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Gore na krovu pogled je sjajan. Posebno kada su sunčani i hladni zimski dan”, kaže Tim Šmolovski. Na visini od 60 do 140 metara on se brine o održavanju vjetrenjača, piše DW.

Ovaj mehaničar je 2015. godine ugledao oglas za posao u kompaniji koja se bavi održavanjem vjetrenjača u Erkelencu blizu Kelna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To dobro zvuči, pomislio sam. To je posao koji ima perspektivu. I onda sam se prijavio”, kazao je.

Dobio je posao, ne plaši se visine. Međutim, prije nego što je prvi put angažovan, imao je dvonedjeljnu obuke iz sigurnosne tehnologije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Morate biti koncentrisani na poslu i ne smijete da izgubite strahopoštovanje”, dodao je.

Njegova firma ima više od dvije hiljade zaposlenih. U industriji vjetra širom svijeta radi više od 1,3 miliona ljudi – zbog sve veće ekspanzije raste i potreba za kvalifikovanim radnicima. Na planiranju vjetroparkova i izgradnji postrojenja radi 600.000 ljudi, još 440.000 u proizvodnji turbina, lopatica i dijelova stubova i oko 220.000 na održavanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kod starih sistema, Šmolovski mora da koristi stepenice kako bi stigao gore, na visinu od oko šezdeset metara. Većina novih sistema ima liftove koji idu do 100 metara visine, što olakšava pristup čvorištu vjetroturbine, prenosnom mehanizmu i generatoru. Za to je neophodno stručno znanje.

“Mnogo mehanike je ugrađeno u starije sisteme. U modernim sistemima ona sve više nestaje, zamjenjuje je elektronika“, objašnjava Šmolovski. Serviseri uvijek rade u paru, iskusniji kolega uči novajliju. Prioritet imaju trenutni kvarovi, zatim su na redu planirane kontrole i zamjena dotrajalih dijelova, gotovo „kao u automobilu”, kaže Šmolovski.

Daljinsko održavanje preko pola svijeta

Informacije o kvarovima na vjetrenjačama Šmolovski i njegove kolege dobijaju iz kontrolnog centra. On se nalazi 400 kilometara sjeverno od Erkelenca, u malom mjestu Ostenfeld na granici sa Danskom. Više zaposlenih u tom centru danonoćno kontroliše rad više od 6.000 vjetrenjača na kopnu i moru, širom Evrope, kao i u SAD i na Tajvanu.

Skoro sve velike vjetrenjače danas su povezane sa tim centrom preko optičkih kablova ili modema. U slučaju kvara, alarmni signal se pojavljuje na monitorima u kontrolnom centru.

“Tu onda stiže informacija o vjetrenjači koja je u kvaru. Na taj način znamo o kakvom problemu je riječ, možemo da se uključimo i odavdje intervenišemo”, objašnjava Andre Klat, vođa tima u kontrolnom centru u Ostenfeldu.

Njegov tim u stanju je u roku od dva sata da otkloni 80 odsto kvarova. Onda se na daljinu iznova pokreću sistemi i ponovo kreće proizvodnja električne energije. Ukoliko to ne uspe, angažuju se serviseri na licu mjesta, kao što su Šmolovski i njegove kolege.

Radna snaga hitno potrebna

Poput drugih kompanija u toj branši posljednjih godina ima sve više posla. Trenutno traži više od dvjesta novih radnika u zemlji i inostranstvu. Generalni direktor Matijas Brant prvenstveno traži ljude koji već imaju iskustva sa tehnologijom energije vjetra, mehaničare ili električare, ali i ljude iz drugih branši – na primjer automehaničare.

“Dođite svi u industriju energije vjetra“, preporučuje Brant prije svega mladim ljudima.

“To je kombinacija sjajnih tehnologija i veoma je uzbudljivo. Malo avanture napolju i još više avanture sa vjetrenjačama u moru i čitavom brodskom logistikom”, dodaje.

Prema navodima međunarodne agencije za obnovljive energije, najviše zaposlenih u industriji energije vjetra ima u Aziji, prije svega u Kini (550.000) i Indiji (400.000). U Evropi je u toj branši zaposleno 340.000 ljudi, najviše u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Holandiji.

Broj radnih mjesta se povećava i u Sjevernoj i Južnoj Americi. U SAD ih je trenutno 120.000, u Brazilu 40.000, u Meksiku 20.000. U afričkim zemljama energija vjetra nije svuda isplativa, ali i tamo u ovoj branši ima oko 40.000 zaposlenih.

Ekspanzija energije vjetra otvoriće narednih godina mnogo novih radnih mjesta za planiranje, izgradnju i održavanje postrojenja. Širom svijeta 2020. godine instalirane su vjetrenjače kapaciteta 743 gigavata. Poređenja radi, to je jednako trostrukom kapacitetu njemačke proizvodnje energije (iz svih izvora) ili skoro stostrukom kapacitetu Srbije.

Do 2050. godine bi kapacitet vjetrenjača mogao da bude 8.000 gigavata, a to bi, kako pokazuje studija finskog Univerziteta LUT, značilo i oko 6,5 miliona radnih mjesta, od toga dva miliona za potrebe održavanja i popravke.

“Sada se hitno traže stručnjaci iz čitave branše#, kaže Herman Albers, predsjednik Njemačkog udruženja za energiju vjetra.

Ličnom inicijativom do posla

Tim Šmolovski se raduje sve većem broju novih kolega.

“Tržište raste, kompanija raste i mi stalno tražimo nove radnike, situacija je kritična”, dodaje.

Sa njim u Erkelencu rade još 23 servisera, a neki od njih dolaze iz drugih profesija, uključujući lakirere i molere.

Svim zainteresovanima on preporučuje da se informišu na internetu.

“Kakve sve firme postoje u toj branši, gdje se nalaze, da li su i internacionalno aktivne? Čak i ako nema konkursa za radna mjesta, ljudi mogu samoinicijativno da se prijave za posao ili da se telefonski informišu. Lična inicijativa je veoma važna. Treba želeti posao i imati želju za napredovanjem. U suprotnom jednostavno ne ide”, dodaje.

Njemačka vjetrenjače

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE