NJEMAČKI MEDIJI O MOGUĆEM SUKOBU NA BALKANU: RUSIJA SE SAD POSEBNO FOKUSIRA NA BIH

- Balkan i jugoistočna Europa nestali su s međunarodne političke karte - piše u članku stručnog magazina čiji je nakladnik DGAP (Njemačko društvo za vanjsku politiku).

Autor je Thomas Brey, dugogodišnji dopisnik agencije DPA s područja jugoistočne Europe. On je trenutno profesor politike i novinarstva na nekoliko njemačkih fakulteta. „Postoje očigledno puno važniji problemi i krize oko kojih se moraju brinuti SAD i EU“, piše on za magazin IP. A posljedica te navodne nezainteresiranosti je, kako stoji u članku, nestašica „nužnih političkih impulsa, koncepata i vizija za rješavanje brojnih konflikata“.

Ni Brey ne isključuje mogućnost čak i oružanih sukoba u tom „opasnom metežu“ čiji su sastojci, kako piše IP, nacionalizam, korupcija, tlačenje medija, pritisak na pravosuđe ili indoktrinacija mladeži. Brey konstatira kako „političke elite u svim državama regije zlorabe povijest, kako bi ‚potkrijepili’ navodnu ulogu žrtve vlastite nacije, a time i populističku homogenizaciju vlastitog stanovništva protiv susjeda“.

Bosnu i Hercegovinu se naziva „propalom državom“. Brey piše da je razlog za to „svađa među muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima koja je često prožeta i mržnjom“. U tom se kontekstu dodaje informacija kako u BiH „u dva skoro pa autonomna državna dijela postoji 14 parlamenata i 120 ministara, u zemlji s oko tri miliona stanovnika”.         

  • Posvuda u regiji se vodeći političari orijentiraju po uzoru na ruskog predsjednika Vladimira Putina“, piše IP. I onda kao primjere za tu tezu navodi mađarskog premijera Orbana i njegovu „neliberalnu demokraciju“, Janeza Janšu kojeg „Orban snažno podržava“, te Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, piše “Detsche Welle”.

U članku se Balkan (i jugoistok Europe) naziva „regijom bez perspektive“, teza koja se temelji na ovim premisama: isti političari koji su desetljećima na vlasti, i koje EU i SAD tretiraju kao partnere u provođenju reformi, demokratizacije i modernizacije – „iako su oni zapravo dio problema“. Brey piše da je taj koncept propao, ali i da se „Zapad svejedno ponaša kao da sve ide po planu“. I dodaje: „Najvažnije da vlada mir, kao da je to deviza nakon građanskih ratova u 90-im godinama tokom raspada Jugoslavije“.

Simptomi takve politike su „korupcija, zaostajanje po pitanju slobode mišljenja i medijskih sloboda, manjkavo funkcioniranje državnih institucija i porast stope kriminala“, tvrdi se – a posljedica „masovni egzodus“, pogotovo mlađih, dobro obrazovanih ljudi. A oni ljudi koji ostanu, piše Brey, politički lideri „motiviraju“ nacionalističkim tonovima, kako bi zbili vlastite redove – pod vodstvom tih istih političkih figura: „Jer navodno samo vlastita politička elita može spasiti svoje sunarodnjake od zla, zla koje prijeti od susjeda drugih nacionalnosti.“

Kosovo se u članku IP-a (naslov: „Opasno zatišje”) naziva „najvećim izvorom opasnosti“ za Balkanski poluotok. „Srbija svoju bivšu pokrajinu, koju naseljavaju gotovo isključivo Albanci, ne želi otpustiti u nezavisnost, zato što se tamo nalaze srednjovjekovni srpski manastiri i bojna polja“, tako o Kosovu piše IP, čiji je slogan „magazin za globalno razmišljanje“. Autor dodaje da „niko ne vjeruje u skoro priznanje Kosova od strane Beograda“, ali i da si niko ne može, pa ni teoretski, zamisliti „reintegraciju Kosova u državni savez sa Srbijom, a ponajmanje sami Srbi“. Zapadni političari, tvrdi se, „i dalje polaze od nerealističnog cilja da će dva susjeda moći motivirati da se međusobno priznaju“.

Posljednji dio članka IP-a posvećen je utjecaju Rusije i Kine u regiji. Tvrdi se da je „Moskva investirala jako puno novca i osoblja kako bi stekla primat interpretacije zbivanja u regionalnim medijima“. IP: „Rusija ovu regiju već odavno smatra važnom regijom u geopolitičkoj borbi za utjecaj“, piše autor o regiji koju neki posprdno nazivaju „europskim stražnjim dvorištem“. Nakon što je Moskva, kako piše IP, neuspješno pokušala spriječiti ulazak Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO, Rusija se sad posebno fokusira na – BiH, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorava „tu malu balkansku zemlju od približavanja euroatlantskim integracijama”.

Utjecaj Rusije je posebno jak prema Srbima, „najvećem narodu na zapadnom Balkanu“, piše Brey – „a to je dovelo do kuriozne situacije: iako je EU u Srbiji zaslužan za više od dvije trećine nepovratne financijske pomoći, svih inozemnih investicija i kompletne vanjske trgovine, velika većina Srba Rusiju i dalje smatra za najvećeg ekonomskog partnera, odnosno kao političku i vojnu zaštitnicu“.

Pritom ne treba zaboraviti ni „brzo rastući utjecaj Kine“, napominje IP. Ta zemlja u okviru „Novog puta svile“ u regiji gradi autoceste, elektrane i željezničke linije, ali uz troškove za koje stručnjaci kažu da su 20-30% veći od zapadnih ponuda, stoji u ovom članku: „Relativno skupim kineskim kreditima se sve to financira, a oni bi na srednji rok mogli dovesti do dramatične ovisnosti zemalja zajmoprimaca.“

  • Posebno spretno je to napravila Hrvatska. Za Pelješki most koji bi trebao biti gotov 2022., Zagreb je dobio 357 miliona eura od Bruxellesa, a to je oko 85% troškova kompletne gradnje. A posao je dobila jedna kineska državna firma, koja je svoju europsku konkurenciju pomela dampinškim cijenama – zaključuje njemački stručni magazin „Međunarodna politika“.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BRAZDE NA NOKTIMA MOGU BITI SIMPTOM OZBILJNOG ZDRAVSTVENOG STANJA

0
Brazde na noktima normalan su znak starenja, ali u nekim slučajevima mogu ukazivati na zdravstveni problem.