NJIHOVA PRIČA ĆE VAS OSTAVITI BEZ DAHA: ONI IMAJU 24 GODINE, ZAVRŠILI SU FAKULTETE, VJENČALI SE I OTIŠLI NA SELO

Što da plaćamo stan u Beogradu i jurimo posao kad kod mene u selu imamo i veliko domaćinstvo i od čega da živimo. Bićemo tamo svoji na svome. Ostanemo li ovdje, vući ćemo repove dugova i nećemo stići da uživamo u odrastanju djece.

Nije Ivani iz Žagubice, onih studentskih dana, trebalo mnogo da razmisli pa da prihvati poziv tadašnjeg momka a sadašnjeg supurga, Dejana Gligorijevića da zajednički život nastave kod njega u Radanovcima kod Kosjerića.

Ovdje su, u porodičnom poslu Dejanovih roditelja, imali dobar osnov da pokrenu svoj biznis i situiraju se. Pola godine ima kako prave posebnu vrstu sira. Mic po mic i, evo ih, maksimalno su uposlili sve kapacite, uveliko rade na tome da ih prošire.

Dejan i Ivana Gligorijević imaju po 24 godine, a po zvanju su diplomirani inženjeni poljoprivrede. Sreli su se na fakultetu u Zemunu, poznanstvo se pretvorilo u ljubav, toliku da je morala biti krunisana brakom. Bližio se kraj studija kad dođe vrijeme da njih dvoje konrketnije pretresu kako, šta i gdje sutra.

RAS Srbija

– Ako želimo djecu, a želimo, rekao sam Ivani, neko od nas će morati da ih čuva. A da jedno ne radi veliki je luksuz, jer nemamo riješeno stambeno pitanje. Da živimo kao podstanari ili uzmemo kredit da kupimo stan trebaće nam dvije plate – agrumentovao je Dejan svojoj izabranici pred kraj studentskih dana.

Predložio joj je da odu kod njega u Radanovce gdje se njegovi roditelji na poljoprivrednom gazdinstvu desetak godina bave mliječnim govedarstvom i proizvode 100.000 litara sirovog mlijeka. Imaju 20 muznih krava, sa bikovima i podmlatkom 40-ak goveda.

– Suština je da smo htjeli da gajimo djecu, da gledamo kako rastu, da im budemo roditelji. A ne samo da ih rodimo. Da smo ostali u Beogradu morali bi da krenemo ne od nule, nego iz minusa, a u Radanovcima gdje su njegovi već dostigli određeni nivo ulaganja smo imali i gdje da živimo i čime da se bavimo, – kaže Ivana, objašnjava šta je prelomilo da sa Dejanom ode u kosjerićki kraj.

U junu prošle godine su se preselili u Radanovce, u istom mjesecu napisali diplomske radove, u julu se vjenčali, u septembru oboje diplomirali.

Mljekarstvo je Dejanovim roditeljima jedini izvor prihoda, a otkupna cijena mlijeka mala. Proizvodnja velika, posao ogroman, ali zarada nije zadovoljavajuća.

RAs Srbija

– Moji roditelji su odavno maštali o preradi mlijeka, ali se na to nisu odlučivali. U našem domaćinstvu se duže vrijeme, ali samo za kućne potrebe, proizvodio sir koji se može i mazati i sjeći u kriškice. Nije tečan kao većina namaza koji mogu da se kupe po prodavnicama. Pravi se od mlijeka koje se pasterizuje, zatim ohladi i zasiri, i odleži 24 sata u surutki. Sadrži samo mlijeko, so i maju – sirilo. U frižideru se čuva suva, može da stoji sedam dana. Mnogi koji su ga probali pitali su zašto ga, kad je već ovako ukusan i zdrav, ne proizvodimo za prodaju, – priča Dejan.

Početkom juna ove godine osmjelili su se da komercijalizuju proizvodnju, isključivo po narubždini. Glavnu riječ je preuzela Ivana, dok je Dejan više zabavljen poslovima u njivi i štali. Pomažu im njegovi roditelji i mlađi brat.

– Krenuli smo pomoću štapa i kanapa, sa onim šta imamo, ništa nismo kupovali da olakšamo proizvodnju. Htjeli smo prvo da vidimo imamo li šansu na tržištu. Sir smo oglasili putem internet grupe “Mali proizvođači hrane u Srbiji”. Prve nedjelje smo prodali “cijela” dva i po kilograma, druge devet, treće 15, poslije se ustalilo na 40-ak kilograma nedjeljeno – pričaju Gligorijevići.

Više da proizvode sa ovim čime raspolažu – ne mogu. Zapravo, i mogli bi, ali bi sir, kažu, izgubio na kvalitetu. Od ukupne količine mlijeka koje se proizvede u domaćinstvu Gligorijevića 10-15 odsto se utroši za sir, ostalo se prodaje mljekari. Kako im zakon dozvoljava da sir prodaju na kućnom pragu ili samo u opštini Kosjerić, proizvode ga po narubždini.

– Već smo stekli stalne mušterije, a s obzirom da je dobro krenulo i da mlijeka imamo dosta, riješili smo da proširimo proizvodnju sa novom opremom u novom objektu. Vjerovatno još od proljeća. Tehnolški projekat je završen, a za objekat sam podneo zahtjev za građevinsku dozvolu – objašnjava Dejan Gligorijević.

O povratku u Radanovce presudili su planovi o potomstvu. Od ljeta naredne godine ispuniće im se san o ljuljanju kolevke i uživanju u odrastanju djece.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DOK VI IGRATE IGRICE, NEKO PROFITIRA: EVO KOLIKO JE NITENDO ZARADIO...

0
Japanski proizvođač konzola i videoigrica Nintendo povećao je neto dobit na 480,3 milijarde jena (4,4 milijarde dolara) u fiskalnoj 2020. godini, što je za 85,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu.