NORMALAN ŽIVOT ZA DVA MJESECA: OVA DRŽAVA PLANIRA DO KRAJA MAJA UKINUTI GOTOVO SVE MJERE

U brojnim evropskim zemljama ponovo raste broj novih infekcija koronavirusom. Unatoč tomu ponegdje se ublažavaju ograničenja, primjerice u Danskoj. Može li to dobro završiti?

Promišljeni dugoročni plan s ciljem ublažavanja mjera protiv korone? Nijemci o tome trenutno mogu samo sanjati. Umjesto toga: konzultacije vlade s pokrajinskim premijerima koje su trajale satima i rezultirale nepromišljenim odlukama, a dan nakon toga su morale biti povučene. Nacionalna perspektiva? Nema je. Umjesto toga pojedine pokrajine, gradovi i općine žele se okušati u ublažavanju mjera i poslužiti kao model – usprkos porastu incidencije, piše DW.

Situacija je drugačija u susjednoj Danskoj. Ovdje se socijaldemokratska vlada pod premijerkom Mette Frederiksen složila s gotovo svim drugim parlamentarnim strankama o dugoročnom planu postupnog ukidanja mjera ograničenja.

Vakcina za sve preko 50 godina do kraja maja

Nakon Uskrsa frizeri i drugi zaposleni na području uslužnih djelatnosti mogu otvoriti svoje radnje širom zemlje. Osnovnim školama do četvrtog razreda je već duže vrijeme omogućeno da nastave rad u školama, a i učenici viših razreda sada bi se, korak po korak, trebali vratiti u školske klupe i to s nastavom u smjenama.

Svakih 14 dana bi trebalo uslijediti novo ublažavanje mjera: od 21. aprila bi se otvorili restorani i kafići koji imaju terase i stolove vani, kao i muzeji i knjižnice. Od 6. maja na red bi došli unutarnji prostori: barovi, kazališta i kina.

Okvirni sporazum također predviđa: čim svi stanovnici stariji od 50 godina dobiju priliku za vakcinisanje, javni život bi se u velikoj mjeri trebao odvijati bez ograničenja, uz nekoliko iznimaka.

Ako vladin plan cijepljenja uspije, tako nešto bi moglo uslijediti do kraja svibnja. To znači povratak u normalan život za dva mjeseca. Hoće li Danska uskoro postati uzor za Evropu?

“Bili smo spremni za treći val”

Pogled na broj infekcija u Danskoj, koja ima šest miliona stanovnika, pokazuje: iako su slučajevi korone u decembru i januaru izuzetno porasli i povremeno iznosili više od 3.000 novih infekcija dnevno – vrijednosti su nedavno smanjene na nekoliko stotina na dan.

  • Bili smo u strogom lockdownu cijeli januaru i februar, jer smo znali da će mutant B.1.1.7 doći i u Dansku”, rekao je za DW Viggo Andreasen, stručnjak za matematičku epidemiološku procjenu sa Sveučilišta u Roskildeu. “Dugo smo se pripremali za treći val.”

U sve više njemačkih gradova raspravlja se o zabrani izlaska noću kako bi se zaustavilo rast broja infekcija koronavirusom. Ali, donosi li to neki rezultat? Šta pokazuju činjenice?

Incidencija u Danskoj trenutno je oko 90, što je nešto niže nego u Njemačkoj koja je nedavno ponovo premašila vrijednost od 100 inficiranih na 100.000 stanovnika u tjedan dana, ali je i dalje na usporedivoj razini. U usporedbi s Evropom, međutim, Danska ima jednu od najnižih stopa smrtnosti povezanih s COVID-om 19.

Širenje britanske, zaraznije varijante virusa B.1.1.7 još uvijek nije dovelo do naglog porasta broja inficiranih kao na primjer u Njemačkoj. Udio virusnih mutanata u Danskoj iznosi 93 posto, a u Njemačkoj više od 70 posto.

Stručnjaci to s jedne strane pripisuju opsežnom sekvenciranju, tj. genetskoj potrazi za mutantima. Teško da se neka druga zemlja time toliko bavi kao Danska, koja na taj način može precizno pratiti širenje varijanti virusa.

Međutim, mnogi stručnjaci u danskoj strategiji testiranja vide možda najvažniji faktor u borbi protiv pandemije. “U mogućnosti smo testirati pet do osam posto populacije svaki dan”, kaže za DW Jens Lundgren, profesor za infektivne bolesti na Sveučilištu u Kopenhagenu.

  • Kada otkrijemo manja žarišta izbijanja virusa nastupamo vrlo agresivno i masovno testiramo stanovništvo – na onom području, u onom mjestu gdje žarište izbije.”

Za usporedbu, dok se u Danskoj svakodnevno obavi više od 300.000 testova (polovica PCR, druga polovica brzim antigenskim testovima) na gotovo šest miliona stanovnika, u Njemačkoj s više od 80 miliona stanovnika tek 1,3 miliona ljudi obavi PCR-test – sedmično.

Matematičar Andreasen također kaže: “Ako puno testiramo, otkrit ćemo pozitivne slučajeve, prije nego što počnu širiti virus oko sebe.” Pored toga, „posebno pogođene zone se odmah identificiraju i dolaze pod specijalni nadzor”. On naglašava da se škole ne bi smjele otvarati na područjima gdje je incidencija previsoka. Dakle, u idućim sedmicama  sve će ovisiti o tomu hoće li danska vlada dosljedno i brzo djelovati ako brojke porastu. Jer, s porastom zaraženih se mora računati. “Naša strategija nije potpuno zaustaviti porast broja infekcija”, kaže Andreasen. “Službeni plan je da dopustimo mali porast u idućih nekoliko sedmica.”

Kritike iz Njemačke

Kritike na danske planove otvaranja dolaze od njemačkog političara i epidemiologa Karla Lauterbacha (SPD), koji je poznat po odbacivanju ranog ublažavanja mjera. Na Twitteru on je optužio vladu u Kopenhagenu da pravi “spektakularnu grešku” i dozvoljava širenje zaraze po cijeloj zemlji, ako ukine mjere samo zato što je završila vakcinisanje populacije od 50 godina pa na više.

To bi moglo imati fatalne posljedice posebno s obzirom na mlade. Rizik da imaju težak tok bolesti je kod mlađe populacije doduše manji, ali ni oni nisu imuni na dugotrajne posljedice koje izaziva korona.

Profesor Lundgren, koji je savjetnik danske vlade u pogledu suzbijanja pandemije, smatra da je prerano govoriti da je to greška. “Mi nećemo zatvoriti oči i samo se nadati najboljem. Međutim, treba nam plan za otvaranje”, rekao je ovaj znanstvenik. “Suočavanje s pandemijom nije samo praćenje broja infekcija – koje su naravno presudne.

Morate voditi računa da mjere budu razmjerne problemu.” Vakcinisanje svih starijih od 50 godina, a zatim ublažavanje mjera praktično će eliminirati rizik od preopterećenosti zdravstvenog sistema odnosno bolnica, smatra ovaj stručnjak. Čak i ako je posljedica toga povećan broj infekcija kod mlađih ljudi. “Zbog toga otvaranje mora uslijediti s mjerom.”

Nada u vakcine i lijepo vrijeme

Viggo Andreasen smatra da „danska vlada riskira, ali da to nije luđački rizik”. On vjeruje da je Danska, s obzirom na sveobuhvatnu strategiju testiranja, u prednosti. “Budući da imamo ovako jak intenzitet testiranja, očekujemo da ćemo moći otkriti sve veći broj žarišta epidemije u roku od dvije sedmice.”

Dosljedan pristup u suzbijanju manjih erupcija epidemije u kombinaciji s ubrzanom kampanjom cijepljenja i efektima toplijeg vremena mogu pomoći da se u ranoj fazi zaustavi širenje infekcije i moguće povećanje broja inficiranih.

No, Jens Lundgren, usprkos svemu, upozorava da se ne treba razmetati: “Niko ne može tvrditi da ima ispravnu strategiju. Mislim da se svi mi trudimo učiniti sve da smanjimo neželjene socijalne posljedice ove pandemije.”

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE