NOVA GODINA BI MOGLA POČETI GENERALNIM ŠTRJKOM 11.000 ZAPOSLENIH U RUDNICIMA U FEDERACIJI BIH

Početak iduće godine u Federaciji BiH mogao bi obilježiti generalni štrajk rudara ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu kroz granski kolektivni ugovor koji bi omogućio povećanje minimalne neto satnice. U štrajku bi se našlo više od 11.000 zaposlenih u rudarskom sektoru.

Ilustracija

Četiri mjeseca intenzivno traju pregovori vezano za potpisivanje granskog kolektivnog ugovora između Vlade Federacije BiH i reprezentativnih granskih sindikata iz oblasti rudarstva. Svi dijelovi dokumenta su usaglašeni, osim onog koji se odnosi na povećanje minimalne neto satnice sa trenutnih 2,50 na 2,70 KM.

  • Po tom pitanju socijalni partneri se nisu usaglasili, a u narednih nekoliko dana pokušat će se sjesti za pregovarački stol te vidjeti šta je moguće uraditi. Reprezentativni granski sindikati iz oblasti rudarstva su predstavili jasno stav da neće odustati od tog zahtjeva. Ako pregovarački proces ne doživi uspjeh realno moguće je očekivati da će se od reprezentativnih granskih sindikata izvršiti najava generalnog štrajka u rudnicima uglja u FBiH koji bi se realizovao u toku januara 2020. godine – kazao je Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH.

Ukoliko dođe do konsenzusa povećanje rudarske osnovice za obračun plaće bi iznosilo osam posto. To bi se odrazilo na rast prosječne plaće u ovoj oblasti, a koja se trenutno kreće od 1.050 do 1.400 konvertibilnih maraka. Međutim, ukoliko se ne postigne dogovor u generalnom štrajku će se naći 11.200 radnika zaposlenih u rudnicima na prostoru Federacije BiH.

I pored određenih rezultata koji su ostvareni po pitanju ulaganja u rudnike, odnosno opremu koja je obezbijedila nešto humanije i sigurnije uslove rada, položaj rudara i dalje je daleko od idealnog, a dešavaju se i nesreće sa tragičnim ishodima.

Husić ističe da procenat realizacije usaglašenih i planiranih investicionih projekata nije na zadovoljavajućem nivou te da se moglo znatno više uraditi u proteklom periodu.

  • Kao i ranije, u prioritetu našeg djelovanja u narednom periodu će se naći realizacija neophodnih investicionih projekata koji će u svim rudnicima uglja u FBiH obezbijediti sigurnije i humanije uslove rada, a uporedo s tim radnike u oblasti rudarstva učiniti produktivnijim – naveo je Husić, piše Klix.
Klix

Kičmu energetskog sektora predstavljaju rudnici jer se početak proizvodnje električne energije upravo vezuje za njih. Husić navodi da su rudnici u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH u deset mjeseci ove godine na ime doprinosa na isplaćene plaće uplatili više od 60 miliona KM.

  • Većina električne energije se proizvede u termoelektranama Elektroprivrede BiH i smatramo da rudnici na kraju krajeva zaslužuju kvalitetniji status u energetskom sektoru Federacije BiH. Svakako bi u vremenu ispred nas trebalo preispitati i odnose unutar koncerna, a opet ne bježimo i toga da i mi imamo još uvijek unutrašnjih slabosti u rudnicima uglja koje se moraju agresivnije i energičnije otklanjati –  smatra Husić.

Loši i složeni uslovi rada dovode i do čestih nesreća u rudnicima. I u ovoj godini zabilježene su teže povrede na radu, a Husić podsjeća da su smrtno stradala dva rudara u Rudniku uglja Breza.

Tuzlaci ugalj proizvode metodom starom stotinama godina

Najsloženija situacija trenutno je u Rudnicima uglja Kreka koji djeluju na prostoru Tuzlanskog kantona. Ovo je i najveći rudnik u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH po broju zaposlenih, ali i količinama proizvedenog uglja. Ove godine će proizvesti nešto manje od dva miliona tona uglja, što ih ostavlja na liderskoj poziciju u proizvodnji.

  • Rudari Kreke djeluju u stanju koje nikada nije bilo teže. Realizacija investicione faze je dovela do usložnjavanja stanja jer prvobitna faza koja je bila obećana uz usvojeni dokument u iznosu od 158 miliona maraka nije ostvarena. Kasnije su je reducirali na 93 miliona KM, koja također nisu realizirana –  kaže Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika Kreka.

Rudaru Rudnika Mramor sa jamskom eksploatacijom danas rade po metodi koja je stara stotine godina, a ugalj kopaju kracom i krampom.

  • Obećano čelo koje košta skoro 21,5 miliona KM nije im nabavljeno, a tamo imamo pripremljene rezerve uglja od okvirno pet miliona tona, koje po prodajnoj cijeni za termoelektranu obezbjeđuju između 450 i 500 miliona maraka. Kopovi Šikulje i Dubrave također su u lošem stanju, a zbog nagomilanih problema došli smo u situaciju da Rudnici Kreka moraju biti prioritet ljudima koji odlučuju o sdbini rudnika i energetskog sektora –  naglašava Tokić.

Izgradnja Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli uskoro bi trebala početi, a Tokić navodi da rudari Kreke nisu u stanju opslužiti taj energetski objekt za pet godina.

  • U rudarstvu se ništa preko noći ne može uraditi, a ukoliko se u 2020. godini ne priđe ozbiljenije i angažovanije rješavanju problema, bojim se da ćemo doći u poziciju da Rudnici Kreka neće moći odgovoriti zadatku, odnosno obezbjeđivanju potrebih količina uglja za snabdijevanje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli –  upozorio je Tokić.

Rudnici Kreka trenutno imaju zaposlenih 2.380 radnika, što predstavlja drastično smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada ih je bilo 3.700.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.