NOVALIĆ O MJESECU IBADETA U SVOJOJ ČARŠIJI: I DANAS OSJETIM MIRIS LEPINA I VIDIM TU LJEPOTU GRADAČCA

Fadil Novalić, premijer FBiH bio je gost Ramazanskog programa Hayat TV.

Ramazan vrijeme objave Svete knjige, počeci postavljanja islama kroz historiju se usko vežu za planine, vežu se za brda. Vi volite planinarenje. E sad, koliko je u prirodi čovjekovoj da smo negdje visoko i da pod oblacima malo bolje promišljati o nekim neprolaznim vrijednostima, o nama kao prolaznim faktorima u vremenu.

  • Očigledno ste tražili moju slabu tačku, ali povezali ste to sa počecima Islama koji je vezan, znamo za prirodu, pećinu, za brdo. Kasnije su se pominjala brda kao neka simbolika koja je značila u tom vertikalnom smislu neko uzvišenje. Ali je više poruka bila da uvijek kada hoćemo da promišljamo da uđemo u tako da kažem duhovnu dimenziju, trebamo osamu, ne trebamo uticaj drugih ljudi tad trebamo prirodu. Sasvim je to jednostavno. Priroda je oličena ili u pećini ili brdu, uvijek je to neko brdo. To je povezano s tim da smo mi dio prirode. Za sve neke duhovne domete trebamo prirodu ili neku osamu. Nije slučajno da čovjek cijeni tu neku dominaciju koju znače ta brda i planine i svjedoci smo da je čovjek cijelu historiju ugradio građevine na najvišim mjestima da bi se zaštitio i da bi na određeni način nadzirao situaciju koja je uvijek prijetila opasnošću. Nije čudno da su ljudi u toj težnji za visinama često gubili glavu. Znamo da su od Hanibala, preko Pirineja do Alpa zaista stradali u tim prirodnim preprekama. Ali kad sve to svedemo danas, ja to povezujem sa tim da danas u ovom napućenom svijetu, svijetu megapolisa svijetu dinamike, interneta, trebamo brda ili planine. I ja ih trebam kao povratak prirodi i samom sebi. Ja to tako doživljavam. Nije ni čudo da je od početaka islama, upravo tako počela objava u jednoj vezi sa prirodom u jednoj izdvojenosti od prevelikog broja uticaja ljudi. Može biti da ljudi gajeći tu želju u prirodu i planinama slijede tu nit koja je nastala davno, potvrđena je početkom te objave.

Vi ste za Dan državnosti BiH poslali poruku, Bosancima i Hercegovcima sa najvišeg vrha BiH, sa Maglića. Šta ste tada željeli reći?

  • Mnogo toga. Htio sam da kažem da Dan državnosti ne postoji samo u svjetlim salonima kada to obilježavamo u Domu armije, mada to visoko cijenim, nego da Dan državnosti treba obilježavati nasvakoj tačci njene teritorije. Maglić je najviša tačka i samo je 300m udaljen od granice Crne Gore. To je tačka koja je najviša i koja je također BiH , s one strane gledajući od istoka početak BiH. To je jedno. Drugo, htio sam pokazati da jedna naša zastava, koja mirno stoji na jarboilma u Sarajevu, mnogo ljepše izgleda kada se odnese u divlje predjele i da Bosna izgleda mnogo dinamičnije. Mislim da sam to pokazao. To je orkanski vjetar koju tu zastavu čini dinamičnom da postoji mnogo ljudi koji su ponovo zavolili tu našu zastavu.

Naša zemlja je lijepa zemlja. Mi smo narod koji obiluje vrijednostima, to ne smijemo zaboraviti. Ja ću vas zamoliti da podijelimo određene detalje možda iz vašeg života koji su vezani za tradiciju, kulturu, naše zemlje i našeg naroda.  

  • Naša zemlja, naša BiH je lijepa zemlja ja sam to više puta rekao. Kroz svoj poslovni žviot obišao sam čitav svijet, ali moram priznati.Ima lijepih zemlja, uređenih zemalja, ali BiH je na jeda način Bogom dana lijepa. Bosna je jako lijepa zemlja i raznolika. Kako god je raznolika i njen narod je raznolik. Ne samo ovo što imamo više nacija, što je bogastvo. To je jedan višebojni cvijet je tako. Mi bismo jako siromašni da nismo podljedica te mješavine koja je posebna. Ta mješavina, dinamika, ne samo prirodna nego i društvena, ljudska je dala takve vrijednosti, takve kulture, takve pjesnike, takve filmske radnike Kada pogledate kako je to mala krpa zemlje, da je to potpuno ne srazmjerno veličini zemlje i broju ljudi koji u njoj žive. Ja zato vjerujem da je taj kvalitet Bogom dat. Kad pogledate Una zaista je jedinstvena, Neretva nema takve boje nigdje na svijetu. Istovremeno, kad uzmete Hercegovce analizirati, njihov rječnik, njihovu mudrost, ja sam malo to istraživao ili borbenost Krajišnika, uzet ćemo samo ta dva slučaja. To zaista nemate nigdje na svijetu. To je nevjerovatna harmonija sposobnosti koja je za nas urođena. Kad gledate, kad naši ljudi odu u te druge krajeve oni nose tu snagu svježinu sa sobom i redivito uspjevaju u tom stranom svijetu.  Nikada ne zaboravljaju našu BiH.

Vi dolazite iz Gradačca. Ti Ramazani imaju posebne priče u vašem životu kojih se i danas sjetite. Šta je isto a šta drugačije ako uporedimo sa ovim danas?

  • Ja se jako dobro sjećam toga. Puno godina je prošlo. Te slike Ramazana su karakteristične i uvijek se sjetim, kod nas je džamija Husenija glavna u gradu, koja je imala bijelu munaru i mene poslije mnogo godina uvijek asocirala na pjesmu Safeta Isovića Nizamski rastanak, kada je to rekao sa bijele džamije. Mene je to uvijek povezivalo. Nedaleko od džamije su bile pekare gdje smo mi kupovali lepine koje ne znam kako nikada izvan ramazana nisu mirisale kao u ramazanu. Valjda zato što mi mi bili gladni čekajući iftar. Te slike sa džamija i munara koje s redovito bile bijele, čekajući kandilje  te lepine i danas dan osjetim miris i vidim tu sliku. Gradačac je bio poseban i tradicionalan grad, i danas dan. Ljudi drže do tradicije, drže do onog što jesu, tako da se to nije previše izmjenilo. I danas dan ima ta tradicija do koje se drži.

Šta to ima u Gradačcu pa su ljudi toliko vrijedni?

  • Mislim da je to posljedica spleta historijskih okolnosti. Ja sam kao privrednik jednu te istu produkciju, da sevratimo na tu grubu riječ, ne volim je spominjati u Ramazanu, nosio po dijelovima. Neke smo nosili i napolje, nigdje nismo postizali rezultate kao u Gradačcu. Ja sa shvatio da su to izuzetno vrijedni ljudi. Mislim da je njih natjerala na to. Prvo oni su doseljeni zadnjih 200-300 godina protjerujući kako je Turska carevina gubila  posjede u Mađarskoj, Slavoniji, Kliškom Sandžaku ta pezimena i danas dan postoje u Gradčcu. Oni su prvo bili prinuđeni na novom prostoru se snaći. Na određeni način ih je to natjeralo. S druge strane, ja gleda u bliskoj historiji nije bio potpomognut od bivše države tako da su ljudi. To što bili prinuđeni sami se snaći u prošloj držav to je eksplodiralo poslije ovog rata gdje su došli do tržišta gdje su imali izgrađene mehaizme.  

Video pogledajte i OVDJE

(Faruk Durmišević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE