- Da je taj zakon postojao prije 40 godina, možda me ne bi pretukli kada sam izišao iz jednog ženevskog bara i ne bi mi se smijali u lice kada sam podnio tužbu – rekao je France Presseu taj 71-godišnjak.
Proširena je zaštita od diskriminacije i poticanja na mržnju
Zakon usvojen potkraj 2018. u švicarskom je parlamentu uzburkao konzervativne krugove, koji su, kritizirajući ga da uvodi cenzuru, zatražili referendum, koji će se održati sutra.
Sloboda izražavanja “nije sloboda da se govori bilo šta”, uvjerava Sigrist, osnivač švicarskog udruženja nastavnika homoseksualaca.
- Ako se mržnju koristi kao argument da bi se uništilo protivnika, to tako ne može. Bili Židovi, Pigmejci ili homoseksualci, ne, to nije prihvatljivo – rekao je.
Sve velike stranke osim najveće, Švicarske narodne stranke (SVP, populistička desnica), također smatraju da je zaštita od diskriminacije zbog seksualne orijentacije nedovoljna.
Potkraj 2018. parlament je u kaznenom zakonu proširio zaštitu od diskriminacije i poticanja na mržnju na osnovi rasne, etničke ili vjerske pripadnosti i na seksualnu orijentaciju. Za kršenje te odredbe prijeti kazna od tri godine zatvora.
Ako zakon bude odobren, što se više u Švicarskoj neće smjeti reći ili činiti? Neće biti zabranjeno razgovarati u obiteljskom krugu ili među prijateljima, primjerice, u kafiću. Ali bit će kažnjivo javno kritizirati i diskriminirati neku osobu zbog njezine seksualne orijentacije ili poticati mržnju prema njoj, bilo pisanim putem, govorom, slikom ili gestama.
Restorani, hoteli, prijevozne kompanije, kina i bazeni neće moći nikome zabraniti pristup zbog njihove seksualne orijentacije.
Pokrenuta inicijativa za referendum
Smatrajući da su nove kaznene odredbe “u sukobu sa slobodom izražavanja, savjesti i trgovine”, predstavnici Švicarske narodne stranke (SVP) i Federalne demokratske unije Švicarske (UDF), male stranke koja zagovara kršćanske vrijednosti, pokrenuli su inicijativu za održavanje referenduma.
- Umjesto da se kriminalizira legitimna mišljenja, recimo ‘ne’ tom zakonu koji uvodi cenzuru – rekao je predsjednik UDF-a Marc Frueh na konferenciji za novinare.
Osim toga, taj je zakon problematičan, uvjerava ženevski gradski vijećnik Eric Bertinat, jer je “dio pravog LGBT programa kojim se malo-pomalo želi uvesti istospolne brakove i umjetnu oplodnju”, piše Hina.
Vlada uvjerava da će se i dalje moći izražavati kritička mišljenja i voditi rasprave, primjerice o istospolnim brakovima, o kojima će se uskoro raspravljati u parlamentu. Kada je riječ o karikaturama i šalama, one ne bi trebale biti sankcionirane sve dok ne vrijeđaju ljudsko dostojanstvo.
- Poticanje na mržnju mora biti određenog intenziteta da bi bilo kažnjivo – rekao je advokat specijaliziran za prava medija Alexandre Curchod. “Teško bi, dakle, kažnjivo moglo biti nešto što spada u domenu humora”, dodao je.
Ali moguće su i iznimke, “kada se zaista pokaže da se pod krinkom umjetničkog djela ili šale radi o jasnom izražavanju mržnje”, upozorio je.
Građani podržavaju širenje opsega zakona
Vlada također ističe da se širenjem opsega zakona omogućuje zaštita homoseksualne zajednice kao grupe.
Neki, međutim, u LGBT krugovima strahuju da bi ih posebna zaštita mogla dodatno stigmatizirati.
- Borim se za prihvaćenost i normalizaciju moje spolnosti. Ali za mene normalizacija znači i da se ne traže posebna prava – rekao je Michael Frauchiger, supredsjednik odbora “Posebna prava NE!”.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da građani pretežito podržavaju širenje opsega zakona, ali razlika između pobornika i protivnika s vremenom se smanjila.
