NUTRICIONISTA ZOLOTIĆ: ‘IZGUBI DA BI DOBIO’ TREBAO BI BITI DRŽAVNI PROJEKT JER BUDUĆNOST NACIJE ZAVISI OD NAČINA NA KOJI SE HRANI

S obzirom na to da je svaki obrok prilika za nadopunjavanje zaliha vitamina i minerala potrebnih za dobar imunitet, s nutricionistima smo razgovarali o hrani koju treba konzumirati tokom ovoga godišnjeg doba.

Tarik Zolotić, magistar nutricionizma, saradnik najizazovnijeg šoua „Izgubi da bi dobio“ Hayat TV-a, kaže da nam osnovna vodilja za zdravlje, dug i kvalitetan život treba biti pravilna ishrana.

Danas i naučna istraživanja potvrđuju to da su zdrav način života i ishrana osnovni preduvjet za cjelokupno čovjekovo zdravlje. Samo ne treba dozvoliti to da o zdravlju brinemo tek kada ga izgubimo, jer “gram prevencije bolji je nego kilogram liječenja”, svojevremeno je naglašavao naš saradnik.

Razgovarali smo s njim o zdravlju, pravilnoj ishrani…

Svjedoci smo da se danas mnogi bave ishranom i zovu se nutricionisti. Šta je, zapravo, nutricionizam i šta je fokus u vašem djelovanju?

Hayat

– Živimo u periodu obilja informacija gdje su i prehrambene informacije na internetu vrlo brzo dostupne, a u većini slučajeva čak i besplatne. Tako da smo sa svih strana zatrpani informacijama koje u velikom procentu nisu tačne ili nisu naučno utemeljene. Danas, ukoliko imate vitku figuru, ukoliko ste izgubili kilograme ili ukoliko na svojim profilima društvenih mreža imate sliku „prije i poslije“, automatski vas to kvalificira u instant-stručnjake koji su sposobni davati prehrambene savjete. Međutim, kao i u svakom drugom poslu, nestručna usluga nije bez posljedica, ali najgore od svega jeste da rezultat nestručne usluge neće biti samo izostanak rezultata, već posljedice mogu biti dosta šire. Nutricionizam je kompleksna nauka i ukoliko je špinat na mjestu broj 1 najzdravijih namirnica („Najzdravije namirnice svijeta“, George Mateljan, 2019) ne znači da ga svi trebaju uzimati, uzimati često, u velikim količinama i da je za svakog zdrav, jer kod pojedinih vrsta oboljenja može uzrokovati probleme opasne čak i po život. Engleska izreka kaže: „Nečiji lijek drugom je otrov.“ Pa razmislite prije nego se odlučite tražiti stručnu pomoć iz oblasti prehrane.

Nutricionizam je nauka o prehrani čovjeka koja proučava djelovanje hrane na ljudski organizam. Fokus djelovanja nutricioniste jeste da uz izradu individualnih dijeto-terapijskih programa prehrane, edukaciju, promociju zdravih životnih stilova poveća znanje, svijest ljudi, populacije o hrani i njenom utjecaju na zdravlje i kvalitet života. Jer prehrana danas ima važnu ulogu u nastanku i liječenju brojnih vodećih uzroka smrti. Kako kineska izreka kaže: „Ko god da je otac bolesti, majka joj je loša prehrana.“

U svom radu posebnu pažnju posvećujete osobama s metaboličkim poremećajima. Koji su najčešći poremećaji s kojima se susrećete?

-Najčešće se susrećem s gojaznošću, inzulinskom rezistencijom, povišenim krvnim pritiskom, visokim vrijednostima holesterola i triglicerida. Kod mnogih se već razviju bolesti kardiovaskularnog sistema, dijabetes. Sve je više i osoba s autoimunim bolestima, hashimoto tireoiditis, reumatoidni artritis, zatim problemima hormonalnog disbalansa, kao što su hipotireoza, usporen rad štitne žlijezde, policistični jajnici, poremećajima, bolestima uzrokovanim neredovnom i nepravilnom prehranom, nedostatkom sna, fizičke aktivnosti i stresom.

Hayat

Koje su najčešće greške koje pravimo u ishrani?

-Najveća greška je u tome što mi danas ništa ne znamo o više od 23.000 namirnica kojima punimo korpe u supermarketima, a kasnije te iste unosimo u tijelo. Problem je što je sve manje hrane (hrana, sastojci hrane trebaju hraniti, graditi, štititi, obnavljati, držati u homeostazi naš organizam), što se danas svašta naziva hranom. Problem predstavlja dostupnost izobilja hrane, hrane u kojoj mi nemamo mjeru. Skloni smo pretjerivanju, stomak nam je glavna briga koju teško možemo zadovoljiti. Pretjerivanje u hrani predstavlja jedan od osnovnih „izvora“ bolesti. Problem, također, predstavlja i to što sa Zapada, osim brzog načina života, stiže i brzi, zapadni način ishrane. Brzi, zapadni način prehrane temelji se na industrijskim prerađevinama, visokoprocesuiranim namirnicama, na hrani iz masovnog uzgoja koja je nutritivno siromašna i koja ne može zadovoljiti potrebe našeg organizma. Gotovo da se sve zasniva na „bijelim smrtima“, šećeru i bijelom brašnu. Konzumacija šećera koja je prije 150-200 godina iznosila jedan kilogram po stanovniku na godišnjem nivou danas iznosi više od 75 kilograma! Da, dobro ste pročitali. 75 kilograma šećera… 25 puta više jedemo slatkiša, 30 puta više pijemo sokove. Mi ne konzumiramo više cjelovite namirnice, namirnice koje je priroda dala već prerađevine koje čovjek pravi, stvara. Sve ovo je prouzrokovalo epidemije cijelog niza modernih, civilizacijskih bolesti s kojima smo se ranije vrlo rijetko susretali. No i kad se razbolimo, onda okrivljujemo genetiku. Genetika je kriva za gotovo svaku nevolju koja nas snađe. Rješenje problema je vratiti se prirodnoj hrani, hrani na koju smo evolucijski navikli. Što više hrane koja se proizvodi samo u prirodi i koju priroda „dizajnira, pravi“, a što manje hrane koju čovjek „pravi, dizajnira“ u fabrikama. Samo postavimo sebi pitanje da li čovjek (prehrambena industrija) masovno proizvodi hranu zbog zdravlja ili zbog profita.

Koliko ljudi vodi brigu o vodi u organizmu i koliko je, zapravo, voda važna?

Gotovo da ne vodimo brigu o vodi, unosu vode u organizam i to predstavlja problem BROJ 1 svih prehrambenih problema, a samim tim i zdravstvenih. Naša tijela vape za vodom. Voda je najzastupljenija tvar u građi našeg tijela, to svi znamo (barem se nadam), ali ne znamo da voda u tijelu regulira, kontrolira sve funkcije i da ne postoji ništa što je može zamijeniti. Zbog svega toga voda je najvažnije, najpotrebnije, najzdravije piće koje je osnovni preduvjet života!

Vi ste saradnik u druge sezoni projekta „Izgubi da bi dobio“. Imali ste priliku upoznati neke od učesnika, bili su kod Vas na pregledu. Šta je njihov osnovni problem, gdje su griješili?

Hayat

-Problemi, greške su te da se zanemaruje tijelo, potrebe tijela, da se unosi dosta industrijske, prerađene hrane koja je nutritivno siromašna i koja ne može nahraniti tijelo, što dovodi do neuhranjenosti, nedostatka nutrijenata. Tada naš organizam (probavni trakt, hormoni, centralni i autonomni nervni sistem) pokreću osjećaj gladi kako bi osiguralo neophodne nutrijente. Međutim, naše tijelo ne može reći nama, našim učesnicima: „Nedostaje ti selena, vitamina D“, već kaže: „Gladno sam.“ Onda naši učesnici tu potrebu za hranom zadovoljavaju praznim kalorijama (jedan od učesnika tu stalnu glad regulira s 2,3 litra gaziranog soka, drugi nekontroliranim jedenjem slatkiša, treći je samovoljno izbacio meso iz upotrebe pa drugim namirnicama pokušava nadoknaditi taj deficit koji neće zadovoljiti potrebe tijela, nedostatke nutrijenata koje tijelu nedostaju, ali će zato stvoriti višak masnog tkiva. Tako da unosimo sve više kalorija, praznih kalorija koje tijelo pohranjuje u masno tkivo, sve smo deblji i gladniji. Biološke nagone, kao što je glad, ne možemo kontrolirati voljnim naporom. (To je kao da vam kažem: “Pokušajte sada zadržati zrak u plućima i vidite koliko vam vaša volja može pomoći u tome da duže ostanete bez udaha.) Glad je isti ovakav biološki nagon koji se ne može kontrolirati voljom, već pravilnom prehranom koja će zadovoljiti potrebe tijela i regulirati hormonalni disbalans, glad, grelin i hormon sitosti leptina. Tako da našim učesnicima stomak postaje glavna briga, briga koju ništa na ovom svijetu ne može zadovoljiti. Jer hrana koja je napravila problem ne može taj isti problem i riješiti. „Krupne probleme ne možemo riješiti na istoj razini razmišljanja na kojoj smo ih stvorili“ – Albert Einstain.

Koja je vaša poruka za učesnike emisije, ali i za gledatelje? Kako početi sa zdravim navikama? Kada nije kasno?

-Kada nema zdravlja, pamet ne znači ništa, umijeće se ne vidi, snaga se ne može iskazati, bogatstvo postaje beskorisno i inteligencija ne može biti primijenjena. Mora nam biti jasno da je zdravlje osnova koju moramo imati kako bismo mogli dostići bilo koji drugi resurs. Ishrana je jedina značajna odrednica zdravlja koja je potpuno pod našom kontrolom. Mi smo ti koji donosimo konačnu odluku o tome koju namirnicu od izobilja namirnica koje postoje danas ćemo ili nećemo unositi u svoj organizam. Hrana je izvor hranjivih materija o kojima ovisi život i zdravlje čovjeka. Zbog toga, fokusirajmo se na raznovrsnu, sezonsku, lokalnu, domaću, organsku hranu, hranu koja će nahraniti, a ne pothraniti. Jer ukoliko se samo budemo bavili radom u struci, napravit ćemo kuću bez povratka! S ovog svijeta treba otići od starosti, a ne od bolesti. To je prirodno, to je normalno. Zbog prilike, uvjeta koje imamo mislim da je šteta da propustimo tako dobru priliku da utječemo na naše zdravlje i kvalitet života.

Ovo je najveći, najvažniji projekt u cijeloj BiH jer na ovaj način educiramo, obrazujemo široke narodne mase kojima podižemo znanje i svijest o važnosti pravilne prehrane, fizičke aktivnosti i drugih zdravih životnih stilova. Samim tim, Hayat TV, emisija „Izgubi da bi dobio“ na najefikasniji, najjeftiniji način vrši prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok mortaliteta, smrtnosti, a i vodeći „potrošači“ troškova zdravstva. Ovo je državni projekt jer „budućnost nacije zavisi od načina na koji se hrani“.

Vi imate temeljit pristup svakom pojedincu koji vam se javi. Kako izgleda jedan pregled i kako, zapravo, doći do vas?

-Kao što sam rekao na početku, za nekoga namirnica može biti lijek, a za nekoga otrov. Neophodno je programe prehrane, suplementacije individualizirati, a ne globalizirati. Zbog toga nutricionistički pregledi u našem Anti-age centru podrazumijevaju prolazak kroz najdetaljnije nutricionističke, metaboličke dijagnostičke preglede. Određivanje sastava tijela na savremenim InBody aparatima koji pokazuju procente, količinu i raspodjelu masti u tijelu, mišićne mase, vode, minerala, visceralne masnoće (masnoća oko unutrašnjih organa), brzine metabolizma i još mnogo parametara. Zatim se rade testovi intolerancije na hranu, alergene. Rade se i analize nutritivnog statusa i još mnoge druge neinvazivne dijagnostičke procedure.

S obzirom na to da je svaki organizam različit, s posebnim potrebama i nedostacima (ne uzimajući u obzir zdravstvene probleme, oboljenja), ovakva testiranja stručnjacima centara omogućavaju da dobiju kompletan uvid u trenutno stanje vašeg organizma, na osnovu kojih imaju mogućnost da najpreciznije naprave, prilagode plan ishrane i suplementacije individualnim potrebama. Svi elementi programa (dijagnostika, individualni programi ishrane i suplementacije) su neraskidivo povezani i njihovom primjenom, sinergijskim efektima postižemo optimalne rezultate i unapređujemo zdravstveno stanje.

Svi zainteresirani više informacija mogu potražiti na našoj web-stranici antiage.ba ili nas pozvati na 033 848 882, gdje mogu dobiti više infomacija i zakazati svoj termin.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ANTONIO GUTERRES: LJUDI VODE SAMOUBILAČKI RAT S PRIRODOM

0
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres izjavio je da svojevrsni rat koji čovječanstvo vodi protiv prirode predstavlja pokušaj samoubistva, javlja Anadolu Agency (AA).