OBJAVLJEN RATNI DNEVNIK BOSANSKOG FRANJEVCA KOJI SE SUSREO S TITOM

Ratni dnevnik bosanskog franjevca Josipa Markušića, poznatog kao provincijala koji je nesmiljeno poratno nasilje vlasti nad franjevcima 1949. ublažio pronalaženjem "modusa vivendi" s Josipom Brozom Titom, pojavio se kao knjiga Ratne zabilješke 1941.-1945.

Proučavatelj Markušićevog života i djela, književnik i urednik Ivan Lovrenović, susret provincijala Markušića i maršala Tita uspoređuje s epskim susretom fra Anđela Zvizdovića i sultana Mehmeda II. 1463. Susret potonjih se dogodio nakon pada Bosne pod Osmanlije i gubitka perspektive za opstanak Katoličke crkve u Bosni.

Nesređen rukopis

Na ravno 400 zasebnih listova fra Josip Markušić je kroz gotovo punih pet godina svojim sitnim rukopisom i u krajnje discipliniranoj samokontroli zapisivao što se događalo u njegovoj okolini. Tu vrstu ratnoga dnevnika, koju ćemo uvjetno nazvati i samostanskom hronikom, vodio je s takvom dosljednošću i detaljnošću kojom tih godina nije vodio ni jedan drugi hroničar Bosne Srebrene, kazao je priređivač knjige Jozo Džambo.

On napominje da je rukopis nepaginiranih odvojenih stranica do priređivača stigao s poremećenim redoslijedom i gubitkom bilješke za neka razdoblja.

Kako je Markušić pristupao svojim obavezama u zla vremena, govore njegove izjave da je jedina stvarna opasnost “ne pokazati se čovjekom”. Ostati s narodnom hrvatskim i katoličkim, a sa svima ostalim u najljepšim odnosima i zaista bratski, bila je deviza tadašnjeg jajačkog gvardijana.

  • Ostali smo da svjedočimo za istinu, za svoje ideale i vjerovanja. Nismo bili političari, već jedino ispovjedaonici – napisao je.

Knjigu je uredio Drago Bojić, franjevac čije je sjedište u samostanu sv. Luke u Jajcu, kao i Markušićevo za vrijeme Drugog svjetskog rata. U uvodu ističe da se Markušić pridružio listi franjevačkih ljetopisaca koji zapisima ostavljaju svjedočanstva o svom vremenu te prenose iskustva kako bi se nasljednici lakše nosili s izazovima svoga vremena. I jedno i drugo svjedoči kako su minule generacije franjevaca imale snažnu svijest o važnosti historijskog pamćenja iz kojeg zajednica izrasta, ističe Bojić.

Franjevac bosanskog formata

Kao svećenik i katolički vjernik Markušić je cijelim svojim bićem franjevac “bosanskog formata” i cijelo njegovo djelovanje je time označeno. Predstavnik je tradicionalnog konzervativnog bosanskog katolicizma, odan crkvi i disciplini Reda. Ljubav prema svom narodu povezivao je s nepotkupljivim svjedočanstvom o nečovještvu počinjenom u ime toga naroda, ističe se.

Lovrenović podsjeća da je Markušić bio pristalica Jugoslavije, ali ne u političkom i ideološkom pogledu, nego je to izlazio iz stare integralističke južnoslavenske struje među franjevcima. Ta struja njeguje predodžbu o srednjovjekovnom Bosanskom Kraljevstvu kao svom institucionalnom ishodištu, objašnjava Lovrenović, te dodaje da je Markušić nacifašističku okupaciju zemlje doživljavao je kao narodnu katastrofu.

Josip Markušić (1880.-1968.) bio je gvardijan u Jajcu, Sarajevu i Beogradu; nastavnik i direktor franjevačke gimnazije u Visokom, te definitor, kustos i provincijal Bosne Srebrene. Godine 1955. odlazi u penziju, kada je odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva I. reda.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE