OD IZBIJANJA PANDEMIJE U NAJRAZVIJENIM ZEMLJAMA SVIJETA UMRLO 200.000 LJUDI VIŠE NEGO INAČE

Više od milion ljudi širom svijeta umrlo je od direktnih posljedica COVID-19, ali sada su istraživači prebrojali i one nedirektne gubitke života uzrokovane socijalnim, ekonomskim, ekološkim i zdravstvenim promjenama.

Analizirajući podatke iz 21 industrijski razvijene zemlje autori istraživanja, objavljenog u časopisu “Nature Medicine”, procijenili su da je od pojave COVID-19 ukupno umrlo 206.000 ljudi više nego što bi ih umrlo da nije bilo prvog vala pandemije.

Engleska, Wales i Španija zabilježile su najveći broj suvišnih smrtnih slučajeva kao rezultat pandemije COVID-19 od sredine februara do maja ove godine, sugerira studijsko modeliranje 19 evropskih zemalja te Australije i Novog Zelanda.

Rezultati pokazuju da je u tim zemljama zabilježeno oko 206.000 smrtnih slučajeva više nego što bi se očekivalo da nije bilo pandemije.

Pandemija je globalno prouzrokovala više od milion smrtnih slučajeva zbog infekcije koronavirusom SARS-CoV-2.

Međutim, nedirektni učinci pandemije također mogu biti značajni.

Razumijevanje ukupnog utjecaja pandemije na smrtnost važno je za procjenu njenog punog utjecaja na javno zdravlje.

Majid Ezzati i kolege koristili su sedmične podatke o smrtnim slučajevima od 2010. do sredine februara 2020. iz 21 zemlje kako bi stvorili model koji bi mogao predvidjeti koliko bi smrtnih slučajeva bilo do maja 2020. da nije bilo pandemije COVID-19.

Uporedili su ovu brojku sa stvarnim prijavljenim smrtnim slučajevima kako bi izračunali višak smrtnih slučajeva, bilo da im je uzrok COVID-19 ili neki drugi.

Autori procjenjuju da se dodatnih 206.000 smrtnih slučajeva dogodilo kao rezultat pandemije u tim zemljama.

Najveća smrtnost od svih uzroka na 100.000 ljudi zabilježena je u Španiji, Engleskoj i Walesu, potom Italiji, Škotskoj i Belgiji.

S druge strane, Novi Zeland i Australija nisu imali „uočljiv višak smrtnih slučajeva“. Štaviše, na Novom Zelandu autori su uočili manji pad broja smrtnih slučajeva muškaraca mlađih od 65 godina. Razlog je manje povreda zbog dužeg boravka u kućama.

Autori su otkrili da je broj suvišnih smrtnih slučajeva za muškarce i žene sličan, sa 105.800 smrtnih slučajeva kod muškaraca i 100.000 smrtnih slučajeva kod žena.

Engleska, Wales i Španija doživjele su najveći porast smrtnosti, s gotovo 100 suvišnih smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, što je porast od 37 posto za Englesku i Wales te 38 posto za Španiju u odnosu na brojke prije pandemije.

Autori zaključuju da razlike u smrtnosti među 21 zemljom odražavaju varijabilnost karakteristika populacije, reakcije politike na pandemiju, pripremljenost javnozdravstvenih sistema i opseg sistema njege u zajednici i ustanovama.

Uz suzbijanje prijenosa virusa, autori kažu da treba poraditi na odgovarajućoj trijaži i zbrinuti one s dugotrajnim zdravstvenim stanjima kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, direktno i nedirektno povezanih s pandemijom.

Da bi to postigle, države će trebati preraspodijeliti i proširiti zdravstvene resurse, posebno u sredinama u kojima se nedovoljno ulagalo u zdravstvene i socijalne sisteme.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

GDJE SU NOVE GRANICE: OVO JE DOKUMENT O PODJELI BIH ZA...

0
Od ponedjeljka se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini spekulira o tome da li je premijer Slovenije Janez Janša doista poslao neslužbeni diplomatski dokument non paper u Brisel, koji govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije.