OD NUŽNIH MJERA DO PREKOMJERNE UPOTREBE SILE: KOLIKO BORBA PROTIV KORONE U BIH UGROŽAVA LJUDSKA I GRAĐANSKA PRAVA

Zabrana kretanja i rada, zatvaranje škola i vrtića, uvođenje karantina, policijskog časa, vanrednog stanja, vanredne situacije, samo su neke od mjera institucija ili tijela vlasti u BiH koje smo vidjeli i koje i dalje viđamo od pojave prvog slučaja korone, prije oko godinu dana.

Da li su ove i slične mjere bile nužne ili je država u pojedinim slučajevima neopravdano kršila ljudska prava i građanske slobode?

Debata o ovom pitanju traje u cijelom svijetu, gdje se države pozivaju na svoja prava u vanrednim situacijama, kao što je pandemija, dok organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju drugačije. Rasprave na ovu temu čuju se i u BiH.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska pravca, smatra da su pojedine odluke nadležnih institucija i organa u RS i BiH (kriznih štabova i slično) u vrijeme pandemije imale za posljedicu ograničavanje ljudskih prava i sloboda građana.

Lučka tvrdi da su se mnoge mjere mogle donijeti poštujući standarde ljudskih prava, ali institucije se očigledno nisu najbolje snašle u svemu tome. Navodi nekoliko problematičnih odluka, kao što je ona o ozbiljnoj povredi prava na privatnost, kada su organi vlasti u Kantonu 10 počeli redovno objavljivati lične podatke svih osoba koje su u obaveznoj samoizolaciji, a sličnu praksu su preuzele još neki nivoi vlasti u BiH.

Dalje, postojali su akti u kojima je u FBiH osobama starijim od 65 godina i osobama mlađim od 18 godina nametnuta obaveza ostanka u kući, čime je potpuno ograničena njihova sloboda kretanja.

– Ova potpuna zabrana kretanja za djecu mlađu od 18 godina negativno je uticala na njihovo mentalno zdravlje i imala je neproporcionalan uticaj na djecu s invaliditetom i dodatno je otežala situaciju roditeljima. Zabrana kretanja je starije osobe dodatno gurnula u stanje ranjivosti i prisilila ih da postanu zavisni od članova njihovih porodica, organizacija civilnog društva ili centara za socijalni rad kako bi došli do osnovnih namirnica kao što su hrana i lijekovi – objašnjava Lučka za Srpskainfo.

Kao problematičnu praksu navodi i poznati slučaj kada je policija u Prijedoru podnijela prekršajnu prijavu protiv dr Maje Dragojević Stojić, zbog kršenja tadašnje uredbe o kažnjavanju objavljivanja lažnih vijesti i širenja panike samo zbog toga što je izjavila da u RS nema dovoljno respiratora, kreveta ili službi intenzivne njege.

Nakon ovih i brojnih sličnih primjera postavlja se pitanje da li su vlasti u BiH pravilno našle balans između nužnosti mjera, zabrana i poštovanja ljudskih i građanskih prava.

– Kratko rečeno, u dosta slučajeva taj balans nije nađen. Jasno je da određene mjere treba da postoje, što je uostalom i naglasio Ustavni sud BiH „s obzirom na postojeću situaciju i činjenicu da za uvođenje određenih ograničenja svakako postoji veliki javni interes”. Međutim, nametnuta ograničenja očito u nekim slučajevima nisu bila utemeljena na naučnim podacima, niti su bile uzete u obzir manje restriktivne mjere, a često restrikcije nisu bile ni vremenski ograničene, što je rezultiralo kršenjem ljudskih prava. Organi vlasti su propustili priliku da izvuku pouku i iz odluka Ustavnog suda BiH, a naknadno ublažavanje mjera, zapravo, uslijedilo je po istom načinu djelovanja restrikcija i kao rezultat toga, nepovjerenje opšte populacije prema organima vlasti se povećalo – zaključuje Lučka.

S druge strane, šef Tima za praćenje preporuka i mjera Republičkog štava za vanredne situacije RS, dr Nenad Stevandić, smatra da su mjere u Srpskoj uvijek bile u interesu očuvanja zdravlja i života ljudi.

– Imajući u vidu nedoumice i razvoj situacije, uvijek će se donijeti odluke koja idu u korst pacijenta i zdravlja, a ne u korist protokola. Prema tome, mislim da je Republički štab odluke koje je donosio, donosio ih je s dubokim uvjerenjem, ako se slučajno i povredi neki propis, da je benefit u očuvanju života i zdravlja ljudi mnogo veći. Da budem iskren, budući da su naši propisi tavi kakvi jesu, mislim da bi bilo nemoguće donijeti bilo kakve ozbiljne mjere, a da se svi propisi ispoštuju – kaže Stevandić za Srpskainfo.

Istovremeno, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da ovaj problem treba posmatrati na širem planu, jer je očigledno da se ni mnogo razvijenije zemlje, s višim stepenom demokratije, nisu u potpunosti snašle kada je u pitanju pandemija.

Kada je riječ o BiH, Todorović smatra da je mnogo veći problem to što su vlasti na svim nivoima pandemiju iskoristile kao izgovor za izvlačenje novca iz budžeta.

– Tako organizovana država, koju faktički vodi mafija, nije sposobna da odgovori potrebama građana. I ranije se znalo da je naš zdravstveni sistem uništen, da je taj sistem u RS u minusu dvije milijarde KM, da ljekarima nisu uplaćeni doprinosi. Sada BiH ne odgovara po pitanju vakinacije i to je kršenje ljudskih prava. Ako 30 godina plaćam doprinose državi, obaveza je države da mi priušti adekvatnu zdravstenu zaštitu, a ona to ne čini – kaže Todorović.

Prema njegovim riječima, naši lideri su shvatili da je ovo vrijeme u kome „mogu da uzimaju, i to bez tendera“.

– Niko ne treba očekivati od vlasti da ona nešto uradi ozbiljno u interesu građana. To je banda koja vodi samo računa o tome kako da iz budžeta opljačka što više para. Mi smo prepušteni sami sebi i u tome takođe snosimo veliki dio odgovornosti, kao građani, jer dozvoljavamo da nam glasove kupuju na izborima – kaže Todorović.

Izvještaj Ombudsmena za ljudska prava BiH

Institucija omdsmena za ljudska prava BiH, na čelu s Ljubinkom Mitrovićem, u godišnjem izvještaju za 2020. poseban akcenat stavila je upravo na stanje ljudskih prava u vrijeme kovida 19. Iz izvještaja se vidi da gotovo nema oblasti i društvene grupe čija prava nisu dodatno pogođena ili ugrožena pandemijom, odnosno mjerama nadležnih, čiji je deklarisani cilj bio sprečavanje širanje virusa. Ombudsmeni su reagovali konkretnim preporukama, od kojih su neke uvažene, a na druge niko nije ni odgovorio.

Zdravstvena i socijalna zaštita je i kod nas bila najviše na udaru, a tamo su se, osim spasavanja judskih života, dešavale i neke neobjašnjive stvari. Među brojim primjerima na koje su intervenisali, ombudsmeni BiH navode predmet koji su otvorili nakon žalbi nekoliko osoba, pod nazivom „Izolatorijum Ortiješ/Mostar – COVID-19“. Naime, pojedine osobe su, nakon povratka iz inostranstva i dobijenih uputstava od strane Granične policije išle u samoizolaciju, da bi nakon nekoliko dana bile dovedene u Izolatorijum Ortiješ, iako su se držali mjera samoizolacije u svom domu.

Ljudi su se žalili na uslove u samom izolatorijumu, higijenu, smještaj nekoliko osoba u istu sobu, lošu hranu i neadekvatnu zdravstvenu zaštitu. Nakon intervencija Ombudsmena, njima je pružena zdravstvena zaštita, testirani su na kovid, te su odvojeni u zasebne sobe. Na kraju, naredbom Kantonalnog štaba civilne zaštite svi izolatorijumi na području FBiH su – zatvoreni.

Djeca

Narušavanja prava djece za vreme pandemije posebna je priča.

– Posebno je veliki izazov štititi prava djeteta u vanrednim situacijama i u situacijama kada se donose restriktivne mjere koje u velikoj mjeri utiču na decu (organizovanje nastave na daljinu, odgađanje svih ekskurzija, izleta, prestanak vannastavnih aktivnosti). Ranjive grupe, poput siromašne djece, djece u ruralnim sredinama, u ustanovama ili s poteškoćama u razvoju, postale su samo izloženije većem riziku da postanu još ranjivije i u težem položaju – upozorili su ombudsmeni.

Da li lični asistent može da pomogne djetetu ako je obavezan da drži distancu od dva metra? Šta je sa djecom koju roditeji nemaju kome da daju na čuvanje, nakon zatvaranja vrtića – samo su neke od dileme koje su se pojavile nakon donošena restriktivnih mera u BiH prošle godine.

Dalje, vrijeme pandemije kovid 19 uticalo je na prava lica s invaliditetom, posebno lica s intelektualnim i mentalnim poteškoćama.

– Česti su pozivi u vrijeme ,,psihičke krize“, ali i pozivi staratelja u vezi s daljim zbrinjavanjem štićenika koji imaju određenih intelektualnih i mentalnih problema. Ombudsmeni nisu mogli provoditi redovne aktivnosti koje su po potrebi uključivale i obilazak ustanova u kojima su smještena lica s intelektualnim i mentalnim teškoćama. Mjere kojima se ograničavaju ljudska prava moraju imati jasan cilj, biti srazmjerne sa svrhom koja se želi postići i moraju biti neophodne. Ombudsmeni posebno apostrofiraju na veliki nedostatak informacija i komunikacije osobama s oštećenjima sluha, vida, intelektualnim ili fizičkim invaliditetom, te iz tih razloga ova lica su uskraćena o ključnim informacijama o prevenciji i pomoći za virus korona. Posebno zabrinjava što objekti koji su predviđeni za karantin ili transport u vezi s koronom ne odgovaraju osobama s invaliditetom – piše u izvještaju.

Takođe, jedan od prvih probema u BiH nastao je u oblasti pristupa informacijama. Vlasti su na počeku pandemije objavljivale lične podake onih koji su prekršili mjere izolacije, što je naknadno zabranjeno odlukom Agencije za zaštitu linih podataka BiH. Takođe, pojedine konferencije za medije organizovane su bez prava prisustva ijednog novinara, što je protumačeno kao uvid u cenzuru.

Kada je riječ o ograničavanju prava kretanja i kontakta s drugim ljudima, ombudsmeni su upozorili vlasti da posebno obrate pažnju na ranjive grupe građana, kao što su osobe sa invaliitetom, roditelji djece s poteškoćčama u razvoju, osobe koje se brinu za njih, samohrani roditelji.

– Javni organi su upoznati sa stavom Specijalne izvjestiteljke UN za prava osoba s invaliditetom da “ograničavanje kontakata s bliskim osobama ostavlja osobe s invaliditetom u potpunosti nezaštićene od bilo kojeg oblika nasilja ili zanemarivanja u institucijama” – navode ombudsmeni BiH.

Zabrane koje se tiču radnih odnosa su priča za sebe. Tokom razdoblja u kojem je došlo do smanjenja i obustave rada ugostiteljskih, uslužnih i turističkih objekata koji su bili najviše pogođeni mjerama koje su preduzimane s ciljem zaštite od širenja virusa, primetan je veći broj telefonskih obraćanja građana koji su ostali bez posla.

Prema nalazima ombudsmena, postojeće radno zakonodavstvo u BiH uopšte ne predviđa zakonska rješenja koja bi se primjenjivala u vrijeme kriznih situacija. Zato su entitetske vlade donosile brojne mjere i preporuke kako da poslodavci i radnici poštuju mjere kriznih štabova. Kao o običaju, pucale su najslabije karike – radnici.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SLAVNU PJEVAČICU NAPALI JER SE NAŠALILA SA SMRĆU PRINCA PHILIPA: IMAJ...

0
Pjevačica Lily Allen našla se na udaru kritika nakon što je na Instagramu komentirala objavu jedne stranice koja se našalila na račun smrti princa Philipa.