ODNOSI BIH I DRŽAVA KVINTE: NJEMAČKA

Na listi najvećih investitora u BiH Njemačka zauzima peto mjesto sa 922 miliona KM investicija u periodu od 1994. godine do 2021. godine. Poredeći investicije po kategorijama, Njemačka prvo mjesto zauzima u kategoriji Stručne naučne i tehničke djelatnosti u visini od 79,3 miliona KM.

Popularne države Kvinte koje čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, iako često nastupaju zajedno prema bh. političarima, imaju posebnosti u svojim odnosima spram BiH. Navedene države ujedno čine i većinu članica Vijeća za provedbu mira (PIC). Kada su u pitanju ekonomski odnosi sa BiH, Njemačka je daleko ispred ostalih država gdje BiH čak ostvaruje i pozitivan bilans u robnoj razmjeni sa ovom državom. Geneza odnosa sa Njemačkom ima svoj dugi historijski kontekst, gdje društveno-politički odnosi traju značajno duže od ekonomskih odnosa dvije zemlje.

Društveni odnosi

Povezivanje između BiH i Njemačke nije tek nedavni fenomen, već je duboko ukorijenjeno u povijesti. Jedan od primjera uspostave takvih odnosa vezan je za Mariu von Bosnien ili Mariju Kotromanić, bosansku princezu koja se udala za Ulrich-a X od Helfensteina iz današnje pokrajine Baden Württemberg. Svojim djelovanjem ostavila je značajan trag u historiji ovog dijela Njemačke. Politički odnosi dobili su na značaju otvaranjem Pruskog konzulata u BiH 1864. godine dok je BiH još bila pod za Osmanskom upravom.

Važno je napomenuti da je tokom prethodnih nekoliko stoljeća, na prostoru današnje Njemačke egzistiralo niz država koje su tek ujedinjenjem u XIX stoljeću ostvarile jedinstvo. Posebno je zanimljiva dinamika razvoja odnosa dvije nacije koji se ogledaju i kroz prvobitni rast broja useljenika iz Njemčake u BiH nakon 1878. godine kada je prvi useljenik Franz Brenzinger kupio zemlju u Klašnićima kod Banja Luke. Naseljavanje stanovništva iz Njemačke poprimilo je i politički karakter kroz uspostavljanje administrativne jedinice, tj. Općine Windhorst 1880. godine. Ovu općinu je naseljavalo 75 porodica porijeklom iz Njemačke. Kulturološki aspekt društvenih odnosa ogleda se i kroz djelovanje njemačkog književnika Goethe-a koji je “Hasanaginicu” predstavio Evropi 1789. godine.

Politički odnosi

Njemačka je priznala BiH 06. aprila 1992. godine dok se uspostava diplomatskih odnosa desila 13. novembra iste godine. Od tada do danas promjenila su se četiri kancelara Njemačke. Kancelar Helmut Kohl, koji je bio u mandatu tokom agresije na BiH, više puta je isticao potrebu da se ukine embargo na uvoz oružja i omogući BiH da se brani, dok su Francuska i Velika Britanija tada imale drugačiji stav. Također u telefonskom razgovoru, za vrijeme agresije na BiH, sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Bill Clintonom, Kohl izražava nepovjerenje prema vlastima u Srbiji i Hrvatskoj po pitanju ratnih dešavanja. Podrška koju je Kohl davao BiH nastavljena je i nakon rata, kada 1996. godine u Madridu poziva i druge evropske zvaničnike da se uključe u obnovu i pomoć BiH. Helmut Kohl je posjetio Bosnu i Hercegovinu 1997. godine kako bi skrenuo pažnju na BiH i podržao lokalne lidere u naporima uspostavljanja povjerenja i izgradnje države.

Zainteresiranost Njemačke za BiH se nastavlja i za vrijeme kancelara Gerharda Schröder-a koji je posjetio BiH 2005. godine kada je izjavio da će nasljednik tadašnjeg Visokog predstavnika Lorda Paddy Ashdowna biti iz Berlina. To se na kraju i obistinilo imenovanjem Christiana Schwarz Shilininga, koji nije pripadao istoj političkoj opciji kao kancelar.

Kontinuitet Njemačkog interesa za BiH održavan je i za vrijeme kancelarke Angele Merkel, posebno kroz kreiranje Berlinskog procesa 2015. godine. Markel je tada pristupila sa konkretnim ponudama kako bi BiH predala aplikaciju za članstvo u EU. Upravo iz iste stranke, CSU-CDU, dolazi Christian Schmidt, aktuelni Visoki predstavnik u BiH, koji kojeg dio javnosti u BiH smatra kontroverznom osobom.

Dok je obnašao dužnost u Njemačkoj, Schmidt se snažno zalagao za smanjenje ruskog utjecaja i prijem Hrvatske u NATO zbog čega je dobio odlikovanje “Red Ante Starčevića” za “osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu”. Isto odlikovanje je bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dodijelio Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Jadranku Prliću, Brunu Stojiću, Valentinu Ćoriću i Dariju Kordiću, koji su presuđeni za ratne zločine U BiH. Schmidt se nikada nije ogradio od tog odlikovanja.

Iako je poznat po svom stavu o ograničavanju ruskog utjecaja na Balkanu te i po rečenici “Jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, trenutno djelovanje u BiH ne pokazuje potrebnu energičnost i odlučnost da se isto i zaustavi. Posljednje aktivnosti koje OHR-a sprovodi su vezane za rješavanje pitanja državne imovine koja je jedan od uvjeta za članstvo u NATO savezu. Rješavanje navedenog pitanja koje je od izrazitog značaja za BiH, usporava ruski utjecaj koji očigledno sprječava ulazak BiH u NATO. U ovom trenutku, iako ima sve ingerencije, odlučna akcija OHR-a po tom pitanju izostaje. Pasivan pristup Visokog predstavnika se ogleda i u tome što dozvoljava da se zakoni koji su doneseni bonskim ovlastima ne sprovode. Posebno se ignoriše Zakon o negiranju genocida jer još nema ni jedne presude, a slučajevi negiranja su prijavljeni. Iako Schmidt u BiH predstavlja međunarodnu zajednicu, građani BiH to vide i kao odnos Njemačke prema BiH, jer je Njemačka snažno lobirala za njegovo imenovanje.

Njemačka je 1995. godine poslala svoje vojnike da budu dio misije IFOR-a i SFOR-a u BiH koju su napustili 27. septembra 2012. godine. Napuštanjem BiH, smatralo se da je sigurnost zadovoljavajuća, što se pokazalo pogrešnim deceniju kasnije. Institucije BiH nisu bile dovoljno jake prije deset godina, a ruski utjecaj nije bio marginaliziran. Aneksijom Krima 2014. godine, ruski elementi u BiH su osjetili povoljan trenutak za djelovanje i zaoštravanje retorike zbog izostanka kvalitetne reakcije Evropske unije.

Novi kancelar Njemačke Olaf Scholz, stupa na scenu 2021. godine i na početku mandata suočava se sa sigurnosnim izazovima. Invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine sigurnosna situacija u Evropi, a samim tim i u BiH, dodatno se usložila. Deset godina poslije povlačenja vojnika, Njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht prilikom posjete BiH 2022. godine, najavljuje raspored njemačkog kontingenta u okviru operacije Althea.

Neadekvatne procjene i politike u prošlosti kreiraju izazove u budućnosti. Novi politički momenat jeste i rezolucija koja se odnosi na BiH a koju je usvojio Njemački parlament, u kojoj se pored poziva za podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost, naglašava:

  • Rat u Bosni i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi politici koja dijeli ljude i huška jedne protiv drugih i koja ne preza od promjena granica, protjerivanja i ubojstava.”

Postavlja se pitanje da li Njemačka pokušava, posljednjim aktivnostima, ispraviti greške iz prošlosti ili/i spriječiti moguće izazove u budućnosti? Obustava finansiranja projekata u manjem bh. entitetu značajan je pomak sa verbalnog na praktično djelovanje. Prema navodima ambasade Njemačke, razlog za ovakav potez je “„nastavak secesionističke politike Republike Srpske (RS) i njenog predsjednika Milorada Dodika“. Ipak, nedostatak koordinacije država “kvinte” umanjuje mogućnost za potpuni uspjeh u zaustavljanju destruktivnih politika. Potrebno je zajedničko djelovanje kada se radi o pristupu prema BiH. Sankcije koje su pojedincima uvele SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i navedene njemačke sankcije, još uvijek nisu dale željeni efekat. Ove tri zemlje su otvorile jako važan proces, ali da bi polučio vidljive rezlultate, na isti način bi morali postupiti svi drugi evropski i NATO saveznici.

Ekonomski odnosi

Njemačka je jedna od rijetkih država sa kojom BiH ima visok stepen robne razmjene a uz to i pozitivan bilans. Također, Njemačka se nalazi na petom mjestu po iznosu investicija u BiH. Nekolicina njemačkih institucija djeluje unutar BiH s ciljem unapređenjem i razvojem odnosa:

– The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
– Goethe-Institut
– Njemačka vanjskotrgovinske komora
– KfW Development Bank
– Njemačka služba za akademsku razmjenu DAAD
– DVV International
– Njemačka fondacija za međunarodnu pravnu saradnju
– Konrad-Adenauer-Stiftung
– Friedrich Ebert Stiftung
– Heinrich Boll Stiftung

U Njemačkoj živi brojna dijaspora iz Bosne i Hercegovine. Prema nekim procjenama to je preko 250.000, od čega je 80.000 sa njemačkim državljanstvom, dok ostatak posjeduje radne i/ili boravišne dozvole.

Ekonomske odnose svakako uređuju i ugovori između dvije države gdje se posebno ističe Ugovor o posredovanju pri zapošljavanju medicinskog kadra iz BiH u Njemačkoj. Ova vrste ugovora je doprinijela velikom odlasku bh. državljana na rad u Njemačku. Njemačka trenutno ima diplomatsko predstavništvo samo u Sarajevu. Ranije pored ambasade u Sarajevu postojalo je i predstavništvo u Banja Luci koje je zatvoreno 2010. godine.

Bilateralni sporazumi između BiH i Njemačke

– Sporazum između Vlade BiH i SR Njemačke o vraćanju i prihvatu osoba (readmisija) od 20. novembra 1996. godine;
– Ugovor između BiH i SR Njemačke o podsticanju i zaštiti investicija („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“, broj 2/03);
– Sporazum između Vlade BiH i Vlade SR Njemačke o finansijskoj pomoći radi osnivanja preduzeća od strane stručne radne snage koja se vraća u BiH („Službeni glasnik BiH – međunarodni ugovori“, broj 2/03);
– Sporazum o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke između Bosne i Hercegovine i SR Njemačke s Prilogom kojim su utvrđeni osnovni principi organizovanja škola na maternjem jeziku („Sl. glasnik BiH– dodatak“, broj 11/05);
– Sporazum između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke o osnivanju i djelatnosti instituta za kulturu („Službeni glasnik BiH- Međunarodni sporazumi”, br. 19/00);
– Uredba o ratifikaciji Sporazuma između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u Republici BiH (Službeni list RBiH br.16/95);
– Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju medicinskog kadra iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj između Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Savezne agencije za rad SR Njemačke, potpisan u Bonu 3.4.2013. godine.

Bilateralni sporazumi preuzeti sukcesijom

  • Sporazum o socijalnom osiguranju sa Završnim protokolom između SFRJ i Njemačke iz 1969. godine, koji je još uvijek u primjeni u vezi sa pitanjima penzionog osiguranja između SR Njemačke i BiH („Sl. list SFRJ“, br. 9/69);
    – Ugovor između SFRJ i SR Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori, broj 12/88).

    Proizvodi koji se najviše izvoze u Njemačku spadaju u kategoriju namještaja, posteljina i madraca. Na drugoj strani, među uvoznim proizvodima iz Njemačke do pandemije COVID-19, na prvom mjestu su se nalazila motorna vozila. Interesantan je pokazatelj da je BiH imala negativan bilans u robnoj razmjeni sa Njemačkom do pandemije COVID-19. Nakon toga bilježi pozitivan bilans i već u 2021. godini robna razmjena značajno raste. Motorna vozila nisu više najdominantniji proizvod koji se uvozi iz Njemačke, nego se na prvom mjestu 2021. godine nalaze mašine i mehanički uređaji, dok su u 2022. godini to mineralna goriva. Posljednju deceniju, njemačko tržište se nalazi na trećem mjestu kao destinacija za robnu razmjenu bh. proizvoda. Ukupna robna razmjena za 2022. godinu iznosila je preko pet milijardi KM dok je taj iznos u 2023. godini pao ispod pet milijardi KM.

Na listi najvećih investitora u BiH Njemačka zauzima peto mjesto sa 922 miliona KM investicija u periodu od 1994. godine do 2021. godine. Poredeći investicije po kategorijama, Njemačka prvo mjesto zauzima u kategoriji Stručne naučne i tehničke djelatnosti u visini od 79,3 miliona KM. Navedeni ekonomski odnosi sa Njemačkom nameću dva indikatora:

  • Njemačka prepoznaje pogodno tlo za investiranje u stručne naučne i tehničke djelatnosti u BiH.
    – proizvodi pronalaze, svojom kvalitetom, mjesto na daleko većem i konkurentnijem njemačkom tržištu.

    Navedene indikatore bh. privredna i politička zajednica treba uzeti kao osnovu za širenje proizvodnih kapaciteta što će rezultirati mogućnošću sudjelovanja i na drugim konkurentnim tržištima i rastom izvoza.

(IGES)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UŽIVO / ŠTA KAŽE ČLAN 51 POVELJE UN-A NA KOJI SE...

0
Izraelski mediji objavili su da je Iran lansirao dronove prema Izraelu. Sve je potvrdio glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga Daniel Hagari.